English    Francais
 naslovna
 O Medijskim inicijativama
 Uvodnik
 Mediji i politika
 Medijska politika i zakoni
 Mediji, kultura i društvo
 Medijsko tržište
 Novi mediji
 Novinarstvo danas
 Recenzije
 Specijalni izvještaji
 Mediji i tranzicija
 Mediji i izbori
 Online medijska lepeza ljudskih (ne)prava u BiH
 pretraživanje
 info
 kontakt
 linkovi
 mailing lista
 sponzori
 
Specijalni izvjestaji -> Bosna i Hercegovina
NFORMATIVNI PREGLED EDUKACIJE NOVINARA U BOSNI I HERCEGOVINI
21.01.2002: Melisa Dedovic

Ovaj tekst nastao je kao dio istraživačkog projekta koji je u septembru 2001. pokrenuo Media Plan Institut iz Sarajeva, u cilju prikupljanja osnovnih informacija o edukaciji novinara i medijskih profesionalaca u zemljama jugoistočne Evrope (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, SR Jugoslavija, Makedonija, Albanija, Rumunija, Bugarska i Moldavija).U svakoj od ovih zemalja postoje razni nivoi i vrste edukacije novinara i medijskih profesionalaca, ali ne postoji sistemska analiza niti baza podataka o svemu što se u toj oblasti zbiva. Stoga ovaj izvještaj o Bosni i Hercegovini, kao i izvještaji iz drugih zemalja, ima za cilj da ponudi pregled postojećih oblika i projekta edukacije novinara.U tom kontekstu, izvještaj treba da da osnovne podatke o nivou obrazovanosti novinara i medijskog osoblja, postojećim oblicima edukacije novinara, kao i o aktivnostima i stavovima ključnih aktera u toj oblasti, te mogućim putevima daljeg razvoja sistema edukacije novinara u cjelini.

 

 

1. STRUKTURA OBRAZOVANJA NOVINARA

Komercijalizacija medijskog tržišta, osnivanje velikog broja nezavisnih medijskih kuća, događaji koji su obilježili proteklu deceniju, demokratizacija društva te veća mogućnost opserviranja svjetskih trendova 'izbliza', otvorili su, između ostalog, i pitanje problematičnog nivoa obrazovanja novinara u Bosni i Hercegovini. Stariji i iskusniji novinari prebacit će mlađim kolegama indolentnost prema samoobrazovanju. Mladi su skloni govoriti o perspektivama bh. novinarstva iz ugla organizacije, materijalne satisfakcije te smisla bivanja u ovoj profesiji u aktuelnom političkom momentu. Međutim, i jedni i drugi jedinstveni su u kritici klasičnog univerzitetskog obrazovanja za novinare. Problemi se očituju i u nedostatnoj obučenosti tek diplomiranih novinara za praktičan rad u medijima, uplivu politike u kadrovsku i uređivačku politiku medijskih kuća, nepotizmu i nemogućnosti adekvatne stimulacije novinara. Obrazovna struktura novinara u bh. medijima je neujednačena. Postoje mediji u čijim redakcijama rade uglavnom novinari sa završenim fakultetima, ali mogu se naći i redakcije u kojima radi čak 50 do 70 procenata novinara sa završenom srednjom školom i, štaviše, zanatom. Ovakav zaključak izveden je na osnovu podataka prikupljenih anketiranjem jednog broja medija. Potrebno je napomenuti da je do podataka bilo teško doći na ovaj način, jer su urednici i vlasnici medija uglavnom odbijali ili nerado govorili o obrazovnoj i kadrovskoj strukturi u vlastitim medijima. Slijedi nekoliko ilustrativnih primjera.

U dnevnom listu 'Glas srpski' (Banjaluka), 23,4 % novinara završilo je neki od fakulteta, a 17 % višu školu. Srednju škola ima 59,5 % novinara, od čega 8,5 % ima zanatska zanimanja. Prema podacima dobijenim od uredništva magazina 'Reporter' (Banjaluka), 44 % novinara završilo je srednju školu. Uredništva sarajevskih dnevnih listova 'Jutarnje novine' i 'Oslobođenje' tvrde da su zaposleni u redakcijama ovih dnevnika uglavnom fakultetski obrazovani. Novinari zaposleni na NTV Hayat (Sarajevo), ili su studenti (uglavnom studija novinarstva), ili su završili neku od srednjih škola.

Uzrokom ovakvog debalansa najčešće se navode ratni i poratni događaji iz protekle decenije, odliv kadra, nemogućnost kvalitetnog formiranja mladih novinara, loš materijalni položaj novinara, sticaj okolnosti koji dovodi ljude u redakcije jer ne mogu naći posao drugdje i politika aktuelnih vlasti u određenom periodu.

Okvirno, novinari zaposleni u redakcijama bosanskohercegovačkih medija spadaju u četiri obrazovne kategorije: (1) novinari sa završenim fakultetom; (2) studenti i oni koji su prekinuli studij; (3) novinari sa završenom srednjom školom i (4) novinari sa završenom nekom od alternativnih škola novinarstva.

Neujednačenost u stepenu obrazovanja novinara te tendencija ka relativno visokom procentu članova sa završenom srednjom stručnom spremom očituje se i u podacima dobijenim analizom pristupnica iz tri udruženja novinara u BiH: Saveza novinara BiH, Udruge hrvatskih novinara BiH i Nezavisnog udruženja novinara Republike Srpske. Od Nezavisne unije novinara BiH i Saveza novinara Republike Srpske podatke nismo dobili. (vidi Tabele 1., 2. i 3.).

 

 

Tabela 1: Obrazovna struktura članova Saveza novinara BiH

Obrazovanje

Broj novinara

%

Zanat

1

0,4

Srednja stručna sprema

94

37,6

Viša stručna sprema

20

8,0

Visoka stručna sprema

135

54,0

Magisterij

2

0,8

Doktorat

2

0,8

NAPOMENA: Ovakva struktura je utvrđena na osnovu 250 pristupnica Udruženja.

 

 

Tabela 2: Obrazovna struktura članova Udruge hrvatskih novinara BiH

Obrazovanje

Broj novinara

%

Zanat

3

2

Srednja stručna sprema

38

25,2

Viša stručna sprema

19

12,5

Visoka stručna sprema

87

57,6

Magisterij

3

2

Doktorat

1

0,7

UKUPNO ČLANOVA

151

100,00

 

 

Tabela 3: Obrazovna struktura članova Nezavisnog udruženja novinara republike Srpske

Obrazovanje

Broj novinara

%

Zanat

8

5,3

Srednja stručna sprema

60

40,0

Viša stručna sprema

30

20,0

Visoka stručna sprema

50

33,4

Magisterij

2

1,3

Doktorat

0

0

UKUPNO ČLANOVA

150

100,0

 

 

Izrazita potreba za dodatnim educiranjem novinara odnosi se na jezičku kulturu i pismenost, slobodoumnost i novinarsku etiku koja obavezuje na operiranje činjenicama a ne promoviranje politike aktuelnih vlasti, te često na samu abecedu profesije, na primjer, pisanje vijesti i njihova razumljivost. Naravno, ne smijemo zaboraviti nužnost profiliranja i specijalizacije novinara u bh. medijima, što do sada nije bio slučaj.

 

2. UNIVERZITETSKO OBRAZOVANJE NOVINARA U BiH

Analizom dostupnih podataka u pristupnicama novinarskih udruženja u BiH o vrsti završene visoko-školske ustanove pokazalo se da je Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, barem kada je ovaj grad u pitanju, najzastupljeniji. Prema rezultatima analize pristupnica članova Saveza novinara BiH koje su sadržavale podatak o završenom fakultetu, gotovo polovina novinara iz uzorka - 49,3%, diplomirali su na Odsjeku za žurnalistiku na ovom fakultetu.

Izravni studij novinarstva članovi Udruge hrvatskih novinara BiH pohađali su u mnogo manjem procentu. Nezavisno udruženje novinara RS nije uvrštavalo podatke o vrsti završenog fakulteta u svoje pristupnice (vidi tabelu br. 4.).

 

 

Tabela 4: Univerzitetsko obrazovanje novinara u BiH

Završen fakultet

Savez novinara BiH %

Udruga hrvatskih novinara BiH %

Filozofski

18,8

19,8

Fakultet političkih nauka

49,3

18,8

Pravni

11,6

12,0

Pedagoški

1,5

23,1

Ekonomski

8,7

25,3

Ostalo

10,1

1,0

UKUPNO

100%

100%

NAPOMENA: Podaci su sistematizirani na osnovu postojećih podataka o vrsti završene visoko-školske ustanove u pristupnicama Saveza novinara BiH i Udruge hrvatskih novinara BiH. Nezavisno udruženje novinara RS nije uvrštavalo podatke o vrsti završenog fakulteta u svoje pristupnice.

 

 

Trenutno u Bosni i Hercegovini postoji pet naučno-obrazovnih ustanova za univerzitetsko obrazovanje novinara: (1) Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Odsjek za žurnalistiku; (2) Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Odsjek za žurnalistiku; (3) Komunikološki fakultet u Banjoj Luci, privatno vlasništvo prof. dr. Aleksandra Bogdanovića; (4) Studij novinarstva na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i (5) Filozofski fakultet Univerziteta u Banja Luci, Odsjek žurnalistika. Ovoliki broj žurnalističkih fakulteta odnosno odsjeka novinarstva nije rezultat stvarnih potreba medija i komunikacijskih institucija, već je posljedica atomizacije države na entitete i kantone, ali još više je posljedica etničke isparcelisanosti države. Može se reći da svaka vlast odnosno etnička politička struktura školuje za sebe 'svoje' novinare.

Studij žurnalistike na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu nastarija je naučno-obrazovna ustanova ovog tipa u Bosni i Hercegovini. Pošto su manjkavosti studija, nalik umnogome na 'partijsku novinarsku školu' (bilo komunističkog bilo postkomunističkog vremena), već davno primijećene, na Odsjeku za žurnalistiku u pripremi je transformacija nastavnog plana i programa po kojem se radilo od 1992. godine. Riječ je o prilagođavanju planovima, programima te nastavnom metodu zapadno-europskih i američkih univerziteta. Po uzoru na dvadeset nastavnih planova i programa američkih, zapadnoeuropskih, te turskih i malezijskih univerziteta, Fakultet političkih nauka u Sarajevu izrađuje vlastiti nastavni plan i program. Sada je, u prosjeku, teorijski sadržaj u odnosu na praktični rad još uvijek zastupljen sa 75 spram 25 procenata. Više praktičnoga rada na studiju žurnalistike jeste jedan od fokusa transformacije nastavnog plana i programa. Cilj je da praktični trening u odnosu na teorijsku nastavu bude zastupljen sa barem 50 procenata. Sadašnju situaciju donekle popravlja agencija Internews, koja od prošle godine osigurava praktičnu osnovu nastave. Već od školske godine 2002/03. trebalo bi da novi nastavni plan i program na ovom fakultetu bude potpuno usklađen sa zapadnoeuropskim standardima. U međuvremenu je ostvarena suradnja sa predavačima iz Europe i SAD, ali potreba za podmlađivanjem domaćeg nastavnog kadra postaje sve izraženija. Zbog ograničenih sredstva u budžetu Kantona Sarajevo, FPN nije u mogućnosti zaposliti dovoljan broj novih asistenata.

Od 1996/97. do 2001/02. akademske godine na Fakultet su upisana 1424 redovna studenta i 550 vanrednih studenata. U periodu od 1992. do 2001. godine diplomirao je 191 student. Rad studenata u međunarodnim organizacijama i medijima jedan su od uzroka izuzetno niske stope diplomiranja na ovom fakultetu.

Odsjek za žurnalistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli u prednosti je nad FPN Univerziteta u Sarajevu, jer kao mlađi studij, koji postoji tek od 1998. godine, ne nosi breme obrazovanja iz prethodnog društvenog sistema. Prema procjenama predavača na ovom fakultetu, koji dolaze i sa FPN Univerziteta u Sarajevu, nastavni plan i program je savremeniji i više fokusiran na praktičnu obuku budućih novinara (50% u odnosu na teorijski dio nastave). Fakultet značajnu pažnju posvećuje formiranju tehničke baze za nastavu. Na drugoj godini studija, studenti pohađaju predmet 'Metode i tehnike novinarstva' u okviru kojeg imaju praktične vježbe po 2 sata sedmično. Bez prolazne ocjene iz vježbi studenti ne mogu pristupiti polaganju ispita. I na trećoj i četvrtoj godini studija vježbe iz oblasti štampanih i elektronskih medija su obavezne. Studenti se obučavaju na poluprofesionalnoj (SVHS) opremi i nešto skromnijem obimu profesionalne TV tehnike, samostalno uređuju i izdaju svoj list, a imaju i kompjuterski centar koji im, između ostalog, služi i za postavljanje web-stranice za radio na internetu. Trenutno se na ovom fakultetu analiziraju pozitivni rezultati nastavnih planova i programa američkih i zapadnoeuropskih univerziteta, te će po uzoru na njih biti napravljen novi nastavni plan i program Odsjeka za žurnalistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Cilj je, kako kažu predavači na ovom Odsjeku, proizvesti novinara. Predavači također ocjenjuju da su predmeti iz oblasti filozofije, iako nužni u obrazovanju novinara, isuviše zastupljeni u nastavnom planu i programu te da ih treba reducirati u korist predmeta koji se odnose, na primjer, na osnove demokratije i osnove ljudskih prava. Ovi predmeti se već izučavaju u Tuzli. Od samog početka postojanja, na Odsjek za žurnalistiku dolaze gostujući profesori sa američkih i zapadnoeuropskih univerziteta.

Od 1998. akademske godine do 2000. akademske godine na Odsjek za žurnalistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli upisalo se ukupno 197 studenata, od čega 117 redovnih i 80 vanrednih.

Studij novinarstva u Mostaru je utemeljen u akademskoj 1997/98. godini kao dvogodišnji uporedni studij. U skladu s tim, u treću godinu studija (prvu godinu novinarstva) u 1997/98. akademskoj godini upisano je 40 studenata, od čega su diplomirala 24 novinara. Na tako koncipiranom dvogodišnjem studiju studenti su izučavali 25 predmeta iz različitih medijskih, novinarskih i komunikacijskih nauka, metoda i tehnika. U 2000/01. akademskoj godini, studij novinarstva pripojen je Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, u sastavu kojeg djeluje kao zasebno odjeljenje fakulteta, i prerasta u četverogodišnji studij novinarstva. U ove dvije akademske godine primljeno je po 30 studenata. Na prvoj godini studija postoje obavezni stručni i izborni predmeti, dok se na drugoj godini studija pored navedene dvije kategorije uvode i obavezni općeobrazovni predmeti iz oblasti političkog komuniciranja i političkih sistema te savremene historije BiH. Na prvoj godini studenti biraju tri od svih ponuđenih izbornih predmeta - filozofija, ekonomika, uvod u političku znanost, opća historija i opća psihologija. Studenti na drugoj godini studija biraju dva izborna predmeta od ponuđenih - politička filozofija, metodologija istraživanja društvenih nauka i savremena književnost. Za sada još uvijek ne postoji nastavni plan cjelokupnog studija, odnosno, uobličen je nastavni plan za prve dvije godine, a nastavni plan za treću i četvrtu godinu bit će spreman kada prva generacija studenata završi prve dvije godine studija.

Na Odjelu za novinarstvo pri Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, praktičnu nastavu studenti imaju u veoma oskudnom obimu ili je nemaju uopće. Budući se radi o novom studiju, izvjesno je da u njega do sada nije značajnije ni ulagano. Značajnija se ulaganja ne mogu identificirati ni u razdoblju kada je on djelovao kao dvogodišnji studij pri Sveučilištu. Prema nekim procjenama, na Odjelu za četverogodišnji studij novinarstva pri Pedagoškom fakultetu, angažman kadrova je, barem što se tiče novinarske profesije, krajnje upitan. U nastavi su angažirani nastavnici i asistenti koji s ovim studijem imaju malo veze i koji malo mogu pomoći u stvaranju novinara.

Komunikološki fakultet u Banjaluci osnovan je 2000. godine i jedina je privatna naučno-obrazovna ustanova tog tipa na području Bosne i Hercegovine. Fakultet pohađa ukupno 23 studenta. U akademskoj 2001/02. godini 10 studenata je upisano na prvu i 13 na drugu godinu. Prijem sudenata u prvu godinu studija ograničen je na 15. Studij traje četiri godine, odnosno osam semestara, a cijena jednog semestra iznosi 2800 maraka. Postdiplomski studij na komunikologiji još nije u funkciji zbog nedostatka kadra i kandidata. Fakultet se finansira isključivo na bazi školarine.

Osnivač fakulteta tvrdi da se plan i program realizira u potpunosti, pogotovo kada je riječ o općoj komunikologiji. Najveća koncentracija studenata je upravo na ovoj grupi predmeta, a sam nastavni program je orijentiran na predmete iz oblasti komunikologije, retorike, novinarstva, te predmet mediji i društvo.

Nastava se zasniva na interaktivnom modelu učenja. Fakultet preferira modularni sistem obrazovanja blizak američkom modelu obrazovanja.

U prve dvije godine studija praktična nastava je zastupljena sa 80% u odnosu na teorijsku, a u druge dvije godine teorijska i praktična nastava su približno jednako zastupljene. Na trećoj i četvrtoj godini planirana je praksa u medijskim kućama, vladinim biroima informisanja i slično, po 5, odnosno 10 sati sedmično. Predavači i profesori na Komunikološkom fakultetu su uglavnom domaći nastavni kadar (oko 60%). Jedan broj profesora dolazi iz Sarajeva i bivših republika ex Jugoslavije, a redovno su zastupljeni i predavači uglavnom iz SAD. Većina sudenata koji pohađaju fakultet su iz Banjaluke. Njihova starosna struktura je između 20 i 30 godina. Nekoliko studenata je iz drugih mjesta u Republici Srpskoj, a jedan student je iz SR Jugoslavije. Neki od studenata rade ili su radili u međunarodnim organizacijama.

Studenti smatraju da je studij na Komunikološkom fakultetu u Banjaluci skup za domaći standard, ali se slažu da pruža mnogo više od postojećih fakuteta u Republici Srpskoj, odnosno, Banjaluci. Komunikološki fakultet u Banjaluci ima državno verificiranu diplomu.

Odsjek žurnalistike na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci osnovan je 1998. godine i pohađaju ga 264 studenta. Akademske 2001/02. godine studij je upisalo 20 studenata. Ĺ kolarina za redovne studente je simbolična, 30 KM po semestru, a 230 KM za vandredne i studente koji se ne finansiraju iz budžeta. Izučava se ukupno 31 predmet, a gotovo sve stručne predmete, kakvi su teorija novinarstva, analitičko novinarstvo, stilistika, međunarodni odnosi, te radio i TV novinarstvo, predaju gostujući profesori iz Srbije. Studenti se posebno žale na takav način rada, jer su dolasci i predavanja profesora neredovni, ispitni rokovi su rijetki, a profesori preferiraju blokove predavanja, tako da se gradivo za cijeli semestar odsluša u jednoj sedmici.

Praktična nastava na Fakultetu je nedovoljna i neadekvatna, ali su, u okviru ovog segmenta obrazovanja, kao pozitivan primjer studenti istakli BBC školu novinarstva za TV, koja je u trajanju od 3 sedmice bila organizirana prošle godine. Tako su se imali priliku upoznati sa načinom rada na TV i raditi na konkretnim novinarskim zadacima, što je podrazumijevalo rad s kamerom, montiranje priloga, i slično. Jedan broj studenata već radi u nekom od medija, kao novinari i voditelji, te smatraju da je nemogućnost okušavanja u medijima veliki hendikep za studente koji nisu iz Banjaluke. S druge strane, profesori se žale da zbog obaveza na poslu mali broj studenata posjećuje predavanja i vježbe.

 

3. ALTERNATIVNI OBLICI OBRAZOVANJA NOVINARA

Alternativni oblici edukacije gotovo da i nisu postojali u predratnom novinarstvu. Novinari su opšta znanja sticali uglavnom na fakultetima, a dolaskom u medije bacani su u vatru i tako postajali novinari ili napuštali tu profesiju. Praktični novinarski treninzi razvili su se poslije rata kao nastojanje da se hitno pomogne medijima u njihovoj profesionalnoj transformaciji. Osim toga, uočena je staromodna koncepcija studija novinarstva čijim završavanjem studenti često nisu imali ni dana praktičnog novinarskog iskustva.

Najrazvijeniji školski centar je Media Plan Institut Sarajevo koji ima jednogodišnju Visoku školu novinarstva, organizovanu po standardima savremenih sličnih škola u Evropi. Ĺ kola prima studente iz cijelog regiona jugoistočne Evrope.

Ĺ kola je nastala 1998. godine u suradnji sa Visokom školom novinarstva iz Lillea, Francuska. Ona osigurava sistematsko obrazovanje mladih novinara sa ukupno 1014 ponuđenih radnih sati godišnje od kojih je 70 posto praktična, a 30 posto teorijska nastava. Devetomjesečna nastava je podijeljenja u tri trimestra. U prvom trimestru studenti se upoznaju sa konceptom edukacije u okviru Visoke škole novinarstva, etikom i kodeksima novinarstva, medijskom slikom jugoistočne Europe i Europe uopće, te medijskim žanrovima, istraživačkim postupcima u medijima i specifičnostima audio-vizuelnog izraza. Na kraju prvog trimestra vrši se odabir kandidata za medijsku specijalizaciju.

U drugom i trećem trimestru nastava se izvodi na nivou specijalističke tematske nastave i praktičnog rada u odabranom mediju - štampi, radiju ili televiziji - u cilju usavršavanja novinarskih i produkciono-tehničkih vještina iz odabranog medija. Kroz radionice i seminare, kombinacijom predavanja i praktičnog rada, u okviru tematskog usavršavanja studenti uče različita pokrivanja tema i događaja. U školskoj 2001/02. godini planirani su tematski kursevi: međunarodni odnosi i evropske integracije, izvještavanje iz konfliktinih i postkonfliktnih područja, izvještavanje iz institucija vlasti, izvještavanje o kulturnim događajima, istraživanje i izvještavanje o korupciji i ljudskim pravima.

Studenti na kraju školovanja samostalno uz nadzor mentora proizvode radio i tv dnevnik, dnevnu novinu, magazin i elektronske novine. Dio nastave izvodi se kroz tzv. kriznu redakciju koja reagira na vanredne top događaje. Na kraju, student bira temu za diplomski rad i realizira je u žanru medija u kojem je tokom godine imao specijalističko medijsko usavršavanje. Studenti koji uspješno završe školu dobijaju diplomu koju ovjerava Media Plan Institut Sarajevo i Visoka škola novinarstva Lille, Francuska.

Da bi ispunio uslove za prijavu, kandidat treba imati završen fakultet ili status apsolventa nekog od fakulteta, predispozicije za rad u medijima, državljanstvo jedne od zemalja jugoistočne Evrope i dobro poznavati bosanski/hrvatski/srpski jezik i jedan od svjetskih jezika. Svake godine, na bazi prijemnog ispita, primaju se 22 studenta. Do sada je diplomiralo 65 studenata iz BiH, Jugoslavije, Hrvatske i Makedonije. Predavači u školi su istaknuti novinari, eksperti i univerzitetski profesori iz regiona, Francuske i drugih zemalja Evrope.

Ĺ kola je bosanskohercegovačka privatna institucija, ali veliki dio njenih troškova još uvijek se pokriva iz međunarodnih subvencija (Vlada Francuske, Evropska unija) i komercijalnih aktivnosti Media Plana. Studenti izvan Sarajeva dobijaju stipendije francuske vlade. Ĺ kolovanje jednog studenta godišnje košta oko 7.500 EUR. Predviđena je i participacija studenata koja se tokom tri naredne godine postepeno povećava od 250 do 1000 EUR godišnje.

Media Plan Institut organizira i specijalističke seminare i radionice za mlade ali i iskusne novinare i urednike i drugo medijsko osoblje, te Ljetnu školu medija u Neumu, koju svake godine pohađa oko 150 profesionalaca iz jugoistočne Evrope. U 2001. godini organizovao je i Ĺ kolu za medijski menadžment.

Od trening-centara najistaknutija je BBC škola novinarstva u Sarajevu. To je zajednički projekat BBC World Service Training (BBC WST), British Government"™s Department for International Development (DfID) i Media Centra (nastao iz Soros Media centra) u Sarajevu. Preko Know How Fund-a, DfID osigurava sredstva za aktivnosti treninga. BBC World Training kreira i uređuje program treninga i određuje i osigurava trenere za novinarstvo i menadžment. Odabir prijavljenih novinara vrši se metodom interviewa, a po prijemu učesnici plaćaju školarinu u vrijednosti od 150 KM. U prvo vrijeme predavači su dolazili iz Velike Britanije, a sada je projekat u značajnoj mjeri oslonjen na domaće profesionalce, koji su prošli obuku za trenere.

Osnovni cilj BBC škole od 1996. godine jeste da omogući visokokvalitetni trening za radio i televizijske profesionalce i organizacije iz svih dijelova Bosne i Hercegovine. Novinari koji polože završni test dobijaju Certifikat o uspješnom učestvovanju u kursevima Ĺ kole.

BBC škola organizira i specijalizirane trosedmične kurseve i kraće, uglavnom jednosedmične, radionice za novinare, urednike i druge profesionalce iz radio i TV stanica. Kursevi BBC škole novinarstva integrirani su u praktičnu obuku studenata žurnalistike Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Odjela za novinarstvo Sveučilišta u Mostaru i Komunikološkog fakulteta u Banja Luci. Planovi rada izrađeni su u suradnji sa svakim od ova tri fakulteta i u skladu sa njihovim potrebama. Ciljne grupe su redovni studenti 3. i 4. godine studija.

Generalno gledajući, kursevi BBC škole novinarstva, od osnovnih i početničkih pa do naprednih i visoko naprednih nivoa, odnose se na uredničke, realizatorske, tehničke, menadžerske i komercijalne sposobnosti u sektoru elektronskih medija koji su imanentni zapadnoeuropskom tržištu.

 

4. MEĐUNARODNI DONATORI, NEVLADINE ORGANIZACIJE I OBRAZOVANJE NOVINARA

Od 1995. do 1999. godine međunarodni donatori su preferirali kratke kurseve i treninge za novinare sa ambicijom da postignu brze efekte u tranziciji medija i profesionalnom ospobljavanju novinara. Efekti ovih aktivnosti bili su polovični i nesaglasni sa velikim materijalnim ulaganjima. Međunarodna zajednica, koja je zadnjih godina smanjila svoj angažman u BiH, uglavnom je odustala od ovih brzopoteznih treninga i sada preferira razvoj lokalnih trening-centara i sistematsko praktično obrazovanje novinara bilo kroz studije žurnalistike ili školske institucije permanentnog obrazovanja, kao što je Visoka škola novinarstva Media Plan. Ipak, neke međunarodne organizacije zadržale su i dalje neposredan upliv u edukaciju novinara.

Kroz Office Of Public Affairs (OPA), u sastavu američke ambasade, vlada SAD-a u Bosni i Hercegovini provodi javnu diplomatiju koja se, između ostalog, odnosi i na programe i aktivnosti iz oblasti mass medija i informiranja. U cilju izgradnje sposobnosti samo-izdržavanja, rukovođenja, marketinga i produkcije, USAID od 1996. godine podržava nezavisne elektronske i štampane medije u Bosni i Hercegovini u vidu ulaganja sredstava u tehničku pomoć, obuku i opremu za alternativne TV i radio stanice. Po definiranju godišnjeg budžeta, svake se godine organizira obuka novinara u vidu međunarodnih programa za razmjenu i seminara za određeni broj profesionalaca iz bh. medija. Analizom medija i metodom direktnog razgovora utvrđuju se specifične potrebe određenih medija u BiH i profesionalaca koji u njima rade. Ova saznanja presudna su za sadržaj programa. Programi se realiziraju na dva načina. Prvo, svake godine po četiri profesionalca iz BiH imaju priliku otići u SAD i u trosedmičnom programu, u skladu sa vlastitom ulogom u mediju, upoznavati se sa radom američkih novinara, producenata, voditelja i slično. Drugo, radionice se organiziraju u samoj Bosni i Hercegovini a broj medijskih profesionalaca koji prođu ovu obuku je veći.

Krajem 1999. godine, USAID je potpisao trogodišnji ugovor o saradnji sa International Research and Exchange Board (IREX). Ovaj projekat podrazumijeva tehničku pomoć, obuku i malu pomoć u opremi i sredstvima i stvaranje politički sigurnije finansijske osnove za nezavisne operatere. U okviru projekta organiziraju se treninzi i savjetovanja o efektivnom poslovanju i strateškom menadžmentu te objektivnom informiranju zasnovanom na činjenicama uz internet trening. Dakle, IREX ProMedia organizira kratkoročne, obično trodnevne, seminare za pojedinačne lokalne elektronske i print medije kojima prisustvuje 15 do 20 medijskih profesionalaca. Sadržaj seminara tematski pokriva široku oblast od osnova novinarstva do specifičnosti izvještavanja iz Haaga i izvještavanja o konfiktu.

Internews BiH je član Internews Network Inc., neprofitne korporacije za razvoj medija koja se finansira iz privatnih i javnih fondacija. Trenutno je Internews BiH službeni centar za trening studenata Odsjeka za žurnalistiku Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Ova organizacija je organizirala radionice o produkciji radio i TV vijesti, produkciji dokumentarnog filma, marketinškoj prodaji, menadžmentu elektronskih medija, i slično. Pored treninga, Internews je pomagao lokalnim medijima opremom i programima.

OSCE Sekcija za medije pri Odjelu za demokratizaciju (donedavno Department of Media Affairs) radi na zaštiti novinarskih prava i njihovoj primjeni u Bosni i Hercegovini. Ured za medije je u 2001. godini radio na projektima promocije novinarskog profesionalizma, naročito onima koji su posvećeni tačnom i istraživačkom izvještavanju, organiziranju treninga i konferencija o zaštiti novinara i njihovih prava, treninga za glasnogovornike vlada/ministarstava te okruglih stolova i/ili seminara za novinare o samoregulaciji medija i ulozi korisnika medijskih sadržaja u Bosni i Hercegovini u kreiranju programske i uređivačke politike. Svrha organiziranja ovih treninga jeste doprinos jačanju transparentnosti rada organa vlasti, kao i pomoć u uspostavi ureda za odnose s javnošću na državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou. Ured za medije OSCE-a nastavlja sa treninzima pripadnika IPTF-a i lokalne policije u BiH sa težištem na odnosu policije sa medijima i odnosu medija prema policiji, njihovim pravima i odgovornostima. OSCE od 2002. godine smanjuje svoj angažman na ovom području, očekujući da će lokalne organizacije preuzeti veći dio obaveza i ingerencija.

World Bank Institute također nudi priliku za edukaciju novinara i komunikologa iz vladinih i nevladinih organizacija iz zemalja u tranziciji u vidu programa i treninga za interpretaciju priča iz oblasti ekonomije. Cilj ovih treninga jesu razumljive priče i izvještaji kojima se građanstvo angažira u procesu tranzicije. Institut također nudi i osnovne i napredne kurseve, odnosno, radionice istraživačkog novinarstva, realizirane tehnologijom učenja na daljinu. Interaktivni kurs koji traje 10 sedmica obuhvata osnovne i napredne elemente novinarstva. Kandidati se samostalno prijavljuju na ove kurseve i sami finansiraju pohađanje.

Osim navedenih organizacija, značajan udjel u podršci projektima edukacije svakako ima Vlada Francuske koja putem Ureda za audio-vizualnu saradnju, lociranog u Sarajevu, koordinira svoj anagažman u razvoju medija u BiH i regionu. U tom kontekstu značajna sredstva su dodjeljena podršci edukacije novinara i medijskog osoblja putem mreže 12 lokalnih organizacija regiona koja djeluje pod nazivom Medijske inicijative i koja se koordinira putem Media plana iz Sarajeva. U oktobru 2001. godine pod visokim pokroviteljstvom Vlade Francuske i Vijeća ministara BiH, a u organizaciji Media Plan Instituta, održan je i Prvi univerzitet komunikacija jugoistočne Evrope. Na ovoj manifestaciji nazvanoj "š"šKomunikacije "“ ključevi razvoja"™"™, kojoj je prisustvovalo preko 250 novinara, medijskih i komunikacijskih stručnjaka, održano je preko 40 okruglih stolova, debata i prezentacija o temama važnim za medije i razvoj komunikacijskog društva.

Mediji iz BiH, putem Media centra Sarajevo i Media Plan Instituta Sarajevo, šalju na obuku svoje novinare i trenere na programe, koje uz finansijsku pomoć danske vlade, organizuje mreža edukativnih centara jugoistočne Evrope sa sjedištem u Tirani (Southeast European Network for the Professionalization of the Media - SEENPM).      

U Republici Srpskoj radi AIM-ova škola novinarstva za novinare koji su sazreli tokom ratnih godina. Do sada su završene četiri ovakve škole. Mrežu, koja pokriva sve države i regione koji su činili SFRJ, ali i Albaniju, Bugarsku i Grčku, osnovali su u oktobru 1992. godine nezavisni novinari iz čitave bivše Jugoslavije. AIM ima uredništva u Atini, Banjaluci, Beogradu, Ljubljani, Podgorici, Prištini, Sarajevu, Skopju, Sofiji, Tirani i Zagrebu. Oko 120 novinara redovno radi za mrežu.

Program obuke AIM-a održava se u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji. Kako je definirano u misiji programa obuke, glavni ciljevi su izgrađivanje etičkih kriterija nezavisnog novinarstva i pisanje koje njeguje međunacionalno razumijevanje i regionalnu saradnju. AIM radi u bliskom partnerskom odnosu sa Europskim građanskim forumom. Finansijski ga je pomagala čitava lepeza institucija, vlada, fondacija i nevladinih organizacija. Dva najveća i osnovna izvora finansiranja bili su Europska unija i Vijeće Europe, te vlade Austrije, Njemačke, Irske, Luksemburga, Holandije i Ĺ vajcarske, Ĺ vedski helsinški komitet, Evropski građanski forum i Norveška narodna pomoć.

Na području obuke novinara sa kratkim kursevima, seminarima i radionicama angažovani su takođe NED (USA), Westminster foundation (Velika Britanija), PRESS NOW (Holandija), SIDA i Ĺ vedski helsinški komitet (Ĺ vedska), CIDA (Kanada), Deutsche Welle te fondacije Friedrich Ebert i Konrad Adenauer (Njemačka). Osim Deutsche Welle, ove fondacije svoje projekte edukacije uglavnom realizuju preko domaćih asocijacija.

 

5. STAV LOKALNIH VLASTI, UREDNIKA I NOVINARA PREMA POSTOJEĆIM OBLICIMA EDUKACIJE NOVINARA

Iako su nezavisne škole novinarstva dobrodošle, duže odsustvovanje novinara iz redakcije nije poželjno za urednike i vlasnike medija. Redakcije se ne odlučuju da svoje bolje novinare šalju na dodatnu edukaciju, jer nema ko da im radi posao. To je, naravno, kratkovidna politika, ali ona egzistira upravo zato što nema razvijenog medijskog tržišta u kome bi urednici i vlasnici medija nastojali da dobiju što kvalifikovanije novinare, a dobre novinare slali na 'profesionalno osvježavanje'. Upravo zato organizatori edukacije još uvijek ne pomišljaju na to da mediji participiraju u školovanju svojih ljudi, makar oni bili i 'dobrostojeći'. Promjene u ponašanju morat će doći zaoštravanjem medijske konkurencije.

Stav lokalnih vlasti o školama i oblicima alternativne edukacije više je prećutan negoli zvaničan. Kako su ovi oblici edukacije uglavnom bili donirani iz zapadnoeuropskih zemalja, koje su insistirale na profesionalnoj nezavisnosti medija, nacionalističke vlasti u BiH često su ih gledale sa podozrenjem, opstrukcijom i bez interesa. Apsolutno je nelogično da im nikakva podrška nije davana, a polaznici škola su čak sa nesimpatijama tretirani u medijima pod uticajem vlasti i vladajućih političkih stranaka. Dolaskom novih demokratskih vlasti, u većem dijelu BiH, nakon izbora 2000. godine, u moralnom smislu taj se stav mijenja, ali i dalje izostaje podrška u smislu osiguranja školskog prostora, stimulativnih poreza ili donacija iz budžeta. U skladu s tim, obrazovne vlasti se ponašaju kao da ova vrsta edukacije i ne postoji.

Na fakultetima koji imaju odsjeke žurnalistike nepotrebno se potencira navodna konkurentska ambicija trening centara i škola sa praktičnom obukom u odnosu na akademske institucije. Na konferencijama o novim putevima edukacije novinara u jugoiostočnoj Evropi (Neum 2000., Sarajevo i Ljubljana 2001.) zauzet je stav da su ova dva oblika edukacije komplementarni.

U medijskoj javnosti jača interes za educiranje na ovaj način, a posebno za pripremu budućih novinara, koji su tek završili fakultete. Interes za tzv. brzovozne kursve je smanjen. Takođe se dobro primaju tzv. mobilni edukatori koji kao treneri odlaze u redakcije i rade sa novinarima na tekućoj proizvodnji.

U kvalifikovanoj domaćoj medijskoj zajednici angažman međunarodnih donatora i nevladinih organizacija u edukaciji lokalnih novinara prima se dvojako. Seminari, kursevi i radionice smatraju se dobrom prilikom da se izađe iz vlastitih okvira, steknu nova znanja i mogućnost uporedbe sa drugim standardima. No, često se nameće dojam da pojedini programi i projekti postoje sami radi sebe i da na kraju propadnu. Iako se suradnja lokalnih medija sa međunarodnim donatorima i nevladinim organizacijama može ocijeniti dobrom, zamjera se to što se prvo ne provjere konkretne potrebe redakcija pa tek onda organiziraju seminari i radionice. Donatori često nemaju povjerenja u lokalne snage. Kao edukatori u Bosnu su znali dolaziti ljudi sumnjivog profesionalnog znanja i iskustva ili stručnjaci za novinarske vještine za koje već postoje lokalni treneri. Zato su neki projekti naprasno prestajali čim su se donacije ugasile a stranci povukli. Uspješnim se smatra podrška francuske vlade koja je finansijski podržala Media Plan Institut iz Sarajeva i članice mreže Medijske inicijative, s jedne strane, i Visoku školu novinarstva u Lilleu, s druge strane, koji ravnopravno sarađuju u procesu edukacije i imaju samostalne programe.

 

6. MOGUĆI PUTEVI RAZVOJA EDUKACIJE NOVINARA

Svakako jedan od najznačajnijih koraka u daljem razvoju obrazovanja novinara i medijskog osoblja u BiH jeste transformacija postojećih studija novinarstva na univerzitetskom nivou u skladu sa savremenim svjetskim standardima. Ovo prije svega znači uvođenje savremenog nastavnog programa, povećanje zastupljenosti praktičnog treninga u odnosu na teorijsko obrazovanje, te uvođenje modernih oblika održavanja nastave sa intenzivnijim učešćem studenata i preferiranjem diskusije nasuprot dosadašnjem jednosmjernom karakteru predavanja. Ovo također podrazumijeva nabavku savremene opreme za praktičan rad studenata.

Sastavni dio svakog edukativnog sistema jesu i izvanuniverzitetske obrazovne organizacije i projekti koji nude fleksibilnije i nadasve praktičnije pristupe obrazovanju. Ovo dakako vrijedi i za obrazovanje novinara. Stoga je od ključne važnosti da se održi i dalje razvija postojeći nevladin i privatni sektor koji se bavi sistematskim obrazovanjem kako mladih tako i iskusnijih novinara. Ovdje se, dakako, misli na projekte tipa kontinuirane škole, poput Visoke škole novinarstva Media Plana, i modernog trening centra, kao što Media centar Sarajevo - ali i na druge projekte koji nude sistematski pristup edukaciji novinara.

Kao što se može primijetiti, naglasak je ovdje na sistematskom obrazovanju novinara, a ne na improvizovanim i nekoordiniranim pokušajima fragmentarne edukacije novinara kakva je često bila praksa do sada. Naime, edukacija je nadasve kompleksan i senzitivan proces koji zahtijeva dugoročno planiranje i viziju, a nikako privremena rješenja i nagađanja. U tom kontekstu bilo bi dobro na jednom mjestu objediniti sve informacije o prošlim, postojećim i nadasve budućim oblicima edukacije novinara, čime bi se izbjegla nepotrebna preklapanja i ponavljanja i stvorili preduvjeti za dugoročno planiranje a time i bolji kvalitet edukacionih projekata.

Slijedeći bitan aspekt uspješnog obrazovanja novinara jeste podsticanje saradnje između edukativnih institucija i organizacija sa jedne, i samih medija, sa druge strane. Razvijanje i jačanje ovakve saradnje imalo bi dvojaki dugoročan efekat na kvalitet edukacije novinara: najprije, studenti novinarstva imali bi priliku steći praktična znanja u redakcijama, dok bi aktivni novinari dobili mogućnost kontinuiranog usavršavanja kroz ciljane treninge kojima se razmjenjuju savremena iskustva i predstavljaju nova tehnološka dostignuća. Osim ovih oblika saradnje od velikog je značaja dalje podsticati saradnju između univerzitetskih studija novinarstva i nezavisnih, praktično-orijentiranih, škola novinarstva, kako bi se u edukaciji mladih novinara postigao što bolji balans između teorijskog znanja i praktičnih vještina. Prvi značajni koraci na tom planu već su poduzeti "“ pored ranije spomenutog Internews-a, koji nudi praktičnu obuku studentima žurnalistike Univerziteta u Sarajevu, Media Centar iz Sarajeva također je počeo saradnju sa univerzitetima u Tuzli, Banjaluci i Mostaru, dok Visoka škola novinarstva planira da pored osnovnog jednogodišnjeg programa ponudi specijalističke, eventualno i postdiplomske studije u saradnji sa fakultetima i akademijama.

Ako razmatramo konkretne oblike i pristupe edukativnih projekata, dodatno i kontinuirano educiranje u vidu specijalističkih treninga, samoobrazovanja, i interni rad sa mlađim novinarima uz mentorstvo starijih kolega najčešće su pominjane varijante u perspektivi obrazovanja novinara u BiH.

Bitno je da se nastavi međunarodna podrška ovim projektima. Ona treba da bude selektivna: usmjerena prema efikasnim, modernim i perspektivno samoodrživim projektim, koji su zasnovani na lokalnoj inicijativi i sposobnostima. Inostrani donatori i stručne organizacije treba da preferiraju kontinuiran transfer znanja ka lokalnim institucijama, koji treba da pomogne da se one razviju u edukacijske sa visokim zapadnim standardima.

 

7. KONTAKTI

 

Fakultet političkih nauka u Sarajevu

Skenderija 72, 71000 Sarajevo

Tel: (+387 33) 20 56 09

Kontakt osoba: Prof. dr. Stjepan Ĺ imić - šef odsjeka

 

Filozofski fakultet u Tuzli

Muharema Fizovića Fiska 1, Tuzla

Tel: (+387 35) 25 00 42; 035 25 21 88

Kontakt osoba: Prof. dr. Nail Kurtić, šef odsjeka

 

Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, Odjel za novinarstvo

Matice hrvatske bb, 36000 Mostar

Tel: (+387 36) 32 59 10

Kontakt osoba: Slavica Juka - prodekan za nastavu

 

Komunikološki fakultet u Banjaluci

Jovana Dučića 23 a, Banjaluka

Tel: (+387 51) 22 06 20

E-mail: info@kfbl.org

URL: http://www.kfbl.org/main.htm

Kontakt osoba: Prof. dr. Aleksandar Bogdanović "“ predsjednik

Kontakt osoba: Dr. Jovan Savić "“ dekan

 

Filozofski fakultet Univerziteta u Banjaluci, Odsjek žurnalistike

Bana Lazarevića br. 1, 78000 Banja Luka

Tel: (+387 51) 30 56 25

Fax: (+387 51) 34 94 38

URL: http://www.urc.bl.ac.yu/uni/filozofski/

Kontakt osoba: Dr. Milan Vasić - dekan

 

Media Plan Institut, Sarajevo

Pariotske Lige 30/III, 71000 Sarajevo

Tel: (+387 33) 21 32 05, 21 30 78

E-mail: mediaplan@mediaplan.ba

URL: http://www.mediaplan.ba

URL: http://www.mediaonline.ba

Kontakt osoba: Zoran Udovičić "“ predsjednik

Kontakt osoba: Aleksandra Ostojić, asistent predsjednika

 

Visoka škola novinarstva Media Plana, Sarajevo

Pariotske Lige 30/III, 71000 Sarajevo

Tel: (+387 33) 21 32 05, 21 30 78

E mail: mediaplan@mediaplan.ba

URL: http://www.mediaplan.ba

Kontakt osoba: Ljiljana Zurovac - direktor Studija

Kontakt osoba: Nikica Cvetković - organizator nastave

 

BBC škola novinarstva

M. Kantardžića 3, 71000 Sarajevo

Tel: (+387 33) 20 70 26, 44 40 98

E-mail: sanela@media.ba

URL: http://www.bbcschool.sarajevo.btinternet.co.uk/bosn001.html

Kontakt osoba: Sanela Mesihović

Kontakt osoba: Hans Staiger

 

Media Centar Sarajevo

M. Kantardžića 3, 71000 Sarajevo

Tel: (+387 33) 20 70 26, 44 40 98

E-mail:media@soros.org.ba

URL: http://www.soros.org.ba/~media/

Kontakt osoba: Boro Kontic, direktor

 

Internews

Skenderija 72, 71000 Sarajevo

Tel: (+387 33) 66 72 58, 66 71 13

E-mail: sarajevo@internews.org

URL: http://www.internews.ba/BiH_engl.htm

Kontakt osoba: Amir Ibrović

 

IREX ProMedia

Zagrebačka 20/3, 71000 Sarajevo

Tel: (+387 33) 71 01 20

E-mail: info@bih.irex.org

URL: http://www.irex.org/programs/promedia/countries/bosnia/index.htm

URL: http://www.promedia.org

Kontakt osoba: Charles Northrip, Chief of Party

 

Office of Public Affairs (OPA)

Alipašina bb, 71000 Sarajevo

Tel: (+387 33) 44 57 00, 66 58 51

E-mail: spejcino@pd.state.gov

URL: www.usis.com.ba

Kontakt osoba: Sanja Karamehmedović

 

World Bank Institute

1818 H street NW, Washington, DC 20433

World Bank Institute European Office

66 Avenue d'Iéna, 75116 Paris, France

URLs: http://www.worldbank.org/wbi/news/programs.html

http://www.worldbank.org/wbi/corecourses/index.html

http://www.worldbank.org/wbi/corecourses/investigative.html

Kontakt osoba: Timothy Carrington

E-mail: tcarrington@worldbank.org

Kontakt osoba: Mark Nelson

E-mail: mnelson1@worldbank.org

 

OSCE Odjel za demokratizaciju, Sekcija za medije

Pehlivanuša 3, 71000 Sarajevo

Tel: (+387 33) 29 22 28, 29 23 11

E-mail: aidal@oscebih.org

URL: http://www.oscebih.org

Kontakt osoba: Henriette Schroeder, Zamjenik direktora Sekcije za medije

 

AIM (Alternativna informativna mreža)

Kulina bana 4/1, 71000 Sarajevo

Tel: (+387 33) 214932

E-mail: aim@bih.net.ba

URL: http://www.aimpress.ch/index.htm

Kontakt osoba: Nada Salom

 

Melisa Dedović je magistar komunikoloških nauka i medijskog menadžmenta, Oklahoma State University, Paul Miller School of Journalism and Broadcasting, Oklahoma, USA. Novinarstvom se bavi od 1992. godine. Sada je stalni saradnik Mediaonline. © Media Online 2001. All rights reserved.

 
12.02.2018
 Bosna i Hercegovina
07.11.2017
 Bosna i Hercegovina
21.08.2017
 Bosna i Hercegovina
06.03.2017
 Bosna i Hercegovina