| |
Medijska politika i zakoni -> Bosna i Hercegovina
Medijsko obrazovanje za Rome u BiH
19.12.2005: Mirela Čamo
Parlamentarna skupÅ”tina BiH je 6. maja, 2003. godine usvojila Zakon o zaÅ”titi prava pripradnika nacionalnih manjina. U skladu sa ovim zakonskim aktom, BiH izmeĆ°u ostalih Å”titi položaj i ravnopravnost: Albanaca, Crnogoraca, Ćeha, Italijana, Jevreja, MaĆ°ara, Makedonaca, Nijemaca, Poljaka, Roma, Rumuna, Rusa, Rusina, Slovaka, Slovenaca, Turaka, Ukrajinaca i drugih. Peti ĆØlan zakona se odnosi na pravo pripadnika nacionalnih manjina na informiranje, Å”to znaĆØi da imaju pravo na osnivanje printanih i elektronskih medija na maternjem jeziku, te da su javni emiteri dužni predvidjeti posebne emisije za pripadnike nacionalnih manjina, kao i najmanje jednom nedjeljno informativnu emisiju na jeziku nacionalnih manjina. Media plan institut je odluĆØio sprovesti istraživanje na podruĆØju cijele BiH, kako bi provjerio koliko se ovaj zakon poznaje i poÅ”tuje u bh. medijima, ali i opƦenito da utvrdi odnos medija prema nacionalnim manjinama, a posebno romske populacije. Aktivnosti vladinih i nevladinih udruženja i organizacija na polju zaÅ”tite ljudskih prava su sve intenzivnije, pa nas je interesovalo koliko i sami mediji služe kao dobar ili loÅ” primjer promocije zaÅ”tite ljudskih prava pripadnika romske nacionalnosti.
(Tekst je dostupan samo na bos./hrv./srp. jeziku)
 Medijska politika i zakoni -> Makedonija
Kleveta i uvreda u Makedoniji
07.04.2005: Mile BoŔnjakovski
Novinari žele da budu izuzeti od odgovornosti za kriviĆØna djela, ĆØime bi bili zaÅ”tiƦeni od moguƦih zloupotreba i pritisaka u svom radu. Njihov argument je da Ʀe mehanizmi samokritike biti ojaĆØani ukoliko se to desi. Vlada, meĆ°utim, odbacuje ovaj argument, smatrajuƦi da kleveta i uvreda nisu iskljuĆØivo pitanja novinarske prakse.
Medijska politika i zakoni -> Hrvatska
Medijska kleveta i hrvatsko zakonodavstvo
01.04.2005: Geza Stantię
Hrvatski propisi koji reguliraju odgovornost nakladnika i autora u sporovima radi povrede ugleda i ĆØasti nisu samo nekoherentni, veƦ ih se - osobito kaznene norme - nikako ne može smatrati sukladnima standardima suvremenog medijskog prava. To, dakako, nisu puki akademski problemi, veƦ okolnosti koje na praktiĆØnoj razini ograniĆØavaju pluralizam i kontrolnu funkciju medija u Hrvatskoj.
Medijska politika i zakoni -> Bosna i Hercegovina
Kako se u Bosni i Hercegovini primjenjuje novi Zakon o zaŔtiti od klevete
23.03.2005: Mehmed Halilovic
Prije nepune tri godine u Bosni i Hercegovini je kleveta i oficijelno dekriminalizirana. ZnaĆØi, zakonski je izmjeÅ”tena iz kriviĆØnog zakonodavstva i prebaĆØena u domen graĆ°anskog prava, a eventualna suĆ°enja iz kriviĆØnog - u parniĆØni postupak. Ova promjena nije beznaĆØajna. Å ta viÅ”e, novi je zakon znatno liberalniji i moderniji. Ali, ipak je iznevjerio poĆØetna, mora se priznati, naivna nadanja novinara da Ʀe tužbi za klevetu biti manje.
Medijska politika i zakoni -> Crna Gora
Mediji i kleveta
16.03.2005: Vladan Mięunovię
U novom KriviĆØnom zakoniku Crne Gore, koji je stupio na snagu poĆØetkom aprila 2004., kleveta je i dalje tretirana kao kriviĆØno djelo. Ukinuta je, meĆ°utim, moguƦnost izricanja zatvorske kazne i zamijenjena je novĆØanom kaznom. Minimalna novĆØana kazna iznosi 1.200 eura. Ukoliko osuĆ°eni nema novca, kazna se izvrÅ”ava tako Å”to mu se za svakih 40 dosuĆ°enih eura izriĆØe dan zatvora, pod uslovom da osuĆ°eni iza reÅ”etaka ne može provesti viÅ”e od Å”est mjeseci.
Medijska politika i zakoni -> Albanija
Zakon o kleveti u Albaniji
09.03.2005: Gent Ibrahimi
Dokazano je da pomirenje novinarske slobode sa pravom na liĆØni ugled predstavlja veliki izazov za albanski pravni sistem i rad sudova. Albanskom druÅ”tvu, možda viÅ”e nego drugim druÅ”tvima u Evropi, potrebno je da njegovi mediji igraju ulogu Ā«ĆØuvaraĀ». Konstruktivna javna kritika, razotkrivanje korupcije i neefikasnosti vlade, samo su neki od brojnih poželjnih efekata slobodnih medija. S druge strane, pravo na liĆØni ugled predstavlja srž demokratskih druÅ”tava.
Medijska politika i zakoni -> Srbija
Kleveta i uvreda u srpskoj Ŕtampi
02.03.2005: Milan MiloÅ”eviƦ
Na predlog Vlade SkupÅ”tina Srbije je tokom 2004. usvojila izmene Zakona o kriviĆØnom postupku. MeĆ°utim, do promena u KriviĆØnom zakonu koje se odnose na klevetu (visina kazne, teret dokaza, posebna zaÅ”tita javnih liĆØnosti) nije doÅ”lo. TaĆØnije, nije ukinuta pretnja zatvorskom kaznom zbog klevete (tzv. dekriminalizacija). Vlada Republike Srbije najavila je doduÅ”e u toku 2004. nove izmene KriviĆØnog zakona i radi revizije odredaba o kriviĆØnom delu klevete, ali i novi predlog zakona sadrži pretnju zatvorom za klevetu.
Medijska politika i zakoni -> Moldavija
24.11.2004: Artur Corghencea
Svaka vlada, u svako vrijeme, pokusava da kontrolise masmedije. Ako u tome ne uspijeva, trazi nacine da utice na stampu. Ponekad na pravni nacin, a ponekad ne ? u zavisnosti od rezima. U demokratskim zemljama (i zemljama u tranziciji), zvanicnici nalaze nacina da vrse pritisak na medije putem zakona.
Medijska politika i zakoni -> Makedonija
17.11.2004: Zivko Andrevski
Prema predlozenoj varijanti, na spisku korisnika obavezne RTV takse su Makedonska radio-televizija sa 76 %, zatim Javno preduzece Makedonska radiodifuzija sa 20% (sistem odasiljaca i veze) i Savet za radiodifuziju sa 4 % (nezavisno regulacijsko telo). Od dosadasnjih korisnika, dakle, nema opstinskih radio-stanica (njih 29, koji imaju status javnog servisa na lokalnom nivou), a ukidaju se sredstva za izradu projekata od javnog interesa u iznosu od 10 % od ukupnih sredstava. Upravo ova problematika (projekti od javnog interesa) zasluzuje jedan analiticki pogled.
Medijska politika i zakoni -> Jugoistocna Evropa
10.11.2004: Dusan Babic
Da li vlasnicka struktura bitno odreduje nezavisnu poziciju medija? U jednom ideal-tipu demokratije, odnosno nepostojecem drustvu savrsenog sklada, ovako formulisano pitanje bilo bi suvisno. U uslovima nesavrsenog svijeta i drustva, poremecenih vrijednosti, iscasenih vizija i slicnih aberacija, regulacija medija - nema alternativu.
|
|
