|
Novosti o medijima Novinarstvo i demokratija Mediji u tranziciji Novosti o medijima su petnaestodnevni servis koji govori
o medijskoj situaciji u BiH, najvažnijim medijskim događajima, medijskoj legislativi,
odnosu medija sa državom i međunarodnom zajednicom.... Pretplata na Novosti o medijma Broj 30, Serija I Sarajevo, 19. april 1999.
U Bosni i Hercegovini djeluje 431 medij U Bosni i Hercegovini do 10. aprila ove godine registrovan je 431 medij. Od toga prema podacima Neovisne komisije za medije ima 206 radio i 76 tv stanica. Federacija BiH prednjaci sa 122 radio stanice i 48 televizija, dok u Republici Srpskoj radi 84 radio i 28 tv stanica. Media plan u svojoj bazi podataka ima broj od 138 stampanih medija u Bosni Herecegovini. Od toga u Federaciji BiH je 105, a u Republici Srpskoj 33 medija. Tu su ukljuceni svi dnevni, sedmicni, mjesecni i povremeni casopisi. Broj novinskih agencija je takodje impozantan. Republika Srpska ih ima 5, a FBiH 6.
Pocela sa radom Bosnjacka televizija Krajem marta na 24 kanalu je poceo sa radom novi medij – Bosnjacka radio televizija Internacional (BRT Int). Ova televizija docekana je sa velikim zanimanjem, jer se na taj nacin u BiH i zvanicno kompletirao sistem televizijskih i radio stanica sa nacionalnim odnosno etnickim predznakom: Srpska RTV Banja Luka, Bosnjacka TV Sarajevo i Hrvatska televizija iz Zagreba, koja jos uvijek, uz nekoliko lokalnih televizijskih stanica, igra ulogu elektronskog medija Hrvata u BiH.
Hrvatska: discipliniranje medija (2) “Novosti o medijima” objavljuju seriju tekstova o medijskoj situaciji u susjednim zemljama smatrajuci da se ni politicka ni medijska problematika u tri nekadasnje centralne jugoslovenske republike ne moze gledati potpuno izolovano. Objavljujemo drugi dio teksta o medijskoj situaciji u Hrvatskoj naseg saradnika Ivice Jurica iz Splita. Posebnu zabrinutost izaziva situacija s distribucijom tiskanih medija. Glavni i monopolisticki distributer tiskanih medija u Hrvatskoj "Tisak", koji se godinama nalazio pod vlasnickom kontrolom jednog od privilegiranih tajkuna vladajuce stranke Miroslava Kutle, nasao se pred bankrotom. "Tisak" je godinama koristio svoj monopolski polozaj i uskracivao isplate novinama koje je prodavao. Ta situacija na kraju je zbog teske financijske situacije zaprijetila prestankom izlazenja nekih od najpoznatijih hrvatskih neovisnih medija poput tjednika "Feral Tribunea" ili "Nacionala", ali stvorila i ogromne teskoce nezavisnim dnevnicima poput "Jutarnjeg lista" i "Novog lista", pa cak i dnevnim listovima pod drzavnom kontrolom ("Vecernji list", "Vjesnik"). Tek u toj alarmantnoj situaciji hrvatska Vlada odlucila se na intervenciju i vlasnicko preuzimanje "Tiska" putem banaka koje drzi pod svojom kontrolom i izbjegavanje njegova bankrota, koji bi, zbog neisplacenih dugova, vrlo vjerojatno u bankrot povukao i neke nezavisne listove koji ne bi mogli racunati na posebne povoljne kredite i drugu financijsku pomoc od strane drzave. U svakom slucaju, iako je takav katastrofican razvoj situacije privremeno zaustavljen, ostaje cinjenica da ce hrvatska drzava glavni distributivni kanal tiskanih medija zadrzati pod svojom kontrolom i da nezavisni listovi ponovno mogu doci u situaciju finansijske ovisnosti. Zanimljivo je da je odbacena ponuda privatnog kapitala iz inozemstva koji je bio zainteresiran za preuzimanje ove distributerske kuce na komercijalnim i profitabilnim osnovama…
Zabranjen “Kanal S” Medjunarodna komisija za medije (IMC) zabranila je 14. aprila emitiranje programa “Kanala S” sa Pala zbog preuzimanja programa RTV Srbije. Portparoli ove komisije Diter Loran i Zinaida Babovic su jos ranije najavili mogucnost zabrane rada medija koji jednostrano informisu o NATO udarima u SR Jugoslaviji i kosovskoj krizi. “Potpuno jednostrano informiranje TV Srbije udara na stabilnosti BiH”- rekao je Diter Loran. Medjutim, rukovodstvo “Kanala S” je odbacilo ovu zabranu. “Ne smatramo legalnim odluku IMC-a. Ukoliko gledaoci ne budu u mogucnosti dalje pratiti nas kanal, znaci da smo silom onemoguceni da radimo” – saopstio je direktno u program glavni urednik ove tv stanice. U osnivackom aktu IMC-a stoji odredba po kojoj je moguce da ova komisija u slucaju potrebe u pomoc pozove druge medjunarodne faktore koje su u stanju silom implementirati odluke (misli se na SFOR). U ovom trenutku u IMC-u nam nisu mogli potvrditi da li ce silom sprijeciti dalje emitovanje “Kanala S”.
Odlozena rasprava o Zakonu o federalnoj RTV Iako je bilo najavljeno, Parlament Federacije BiH na dvodnevnom zasjedanju 13. i 14. aprila nije raspravljao o Zakonu o federalnoj televiziji. Ovaj zakon je u drugi plan potisnula ratifikacija specijalnih odnosa izmedju Federacije BiH i Republike Hrvatske. Nacrt zakona o RTV Federacije BiH, koji je usvojila Vlada FBiH, u parlamentu treba da prodje takozvano “prvo citanje”, odnosno detaljnu raspravu. Nakon toga tekst ce biti vracen na doradu u Vladu, a tek onda bi u formi prijedloga zakona trebao da bude usvojen u Parlamentu Federacije BiH. To je, dakle, procedura, koja vodi prema konacnom usvajanju ovog zakona, saznaje SAFAX iz svojih izvora. Portparol Visokog predstavnika medjunarodne zajednice Sajmon Hejzlok je upozorio federalne partnere da medjunarodna zajednica nece vjecno podrzavati stvaranje zajednicke televizije i zatrazio sto hitnije usvajanje ovog zakona. On je takodje konstatovao da vladajuce stranke SDA i HDZ trose ogromne pare za kantonalne televizije pod stranackom kontrolom, a ne zele stvaranje federalne televizije, koja bi medijski povezala Federaciju. Slusajte svojim usima! Gledajte svojim ocima! Mislite svojom glavom! Pretplata na Novosti o medijma
Savjet Media plan Instituta Prof.dr Muhamed Nuhić, Hamza Bakšić (Sarajevo); Perica Vučinić (Banja Luka); mr Lenart Šetinc (Ljubljana); Prof.dr Mario Plenković (Zagreb); mr Louis de la Ronciere (Paris); mr Aleksandar Todorović (Montreux); Prof. dr Slavo Kukić (Mostar); Prof.dr. Miroljub Radojković (Beograd).
|