|
Novosti o medijima Novinarstvo i demokratija Mediji u tranziciji Novosti o medijima su petnaestodnevni servis koji govori
o medijskoj situaciji u BiH, najvažnijim medijskim događajima, medijskoj legislativi,
odnosu medija sa državom i međunarodnom zajednicom.... Pretplata na Novosti o medijma Broj 33, Serija I Sarajevo, 31. maj 1999. ¨ Pritisci na novinare Zašto
novinari ćute? Trojici novinara u Zenici je zaprijećeno da ne smiju objaviti tekst koji je po njihovoj uredničkoj procjeni zaslužio pažnju javnosti. Kad su ga ipak objavili započeli su pritisci na novinare. Glavni akter ove hajke je načelnik opštine Zenica, grada čije su vlasti euforično protestovale prije nekog vremena na negativne ocjene nekih institucija međunarodne zajednice zbog kršenja ljudskih prava. Formalno gledano, Zenica bi se mogla ubrojati u malobrojne gradske sredine u Bosni gdje se ovako nešto događa. Takav zaključak bi se mogao izvesti iz nedavnog saopštenja Saveza novinara BiH (povodom javne reakcije Alije Izetbegovića na neke kritike upućene od novinara) “da Savez novinara BiH u posljednjih nekoliko godina nije dobio nijednu pretstavku svojih članova i redakcija kojom je tražena zaštita zbog ugrožavanja prava na rad”. Stvarno stanje je, međutim, sasvim drugačije. Zahtijevi ovakve vrste – da se nešto mora objaviti ili ne može objaviti – redakcijama opštinskih lokalnih novina i rtv stanica dolaze često. Upućuju ih lokalni funkcioneri, partijski čelnici na vlasti, pojedini članovi savjeta medija, pa ne rijetko i osobe iz političkog i ekonomskog podzemlja. U novinarskim krugovima zna se za bezbroj sličnih slučajeva, ali se novinari medija, koji nisu pod prismotrom institucija međunarodne zajednice, boje da ih javno iznesu. Ćutanje nad ovakvom praksom posljedica je i odomaćenog shvatanja da su vanredakcijski zahtijevi prema urednicima lokalnih glasila, koje su osnovale opštinske vlasti, sasvim legitimni i legalni, jer, kako kaže i načelnik opštine Zenica, “ mi smo vas postavili na to mjesto”. Vulgarizacija i zloupotreba osnivačkih prava nad medijima je više nego evidentna. Autorske i uredničke slobode zasnovane na profesionalnim žurnalističkim kriterijima su univerzalna kategorija neovisna od toga ko je medijima osnivač. Zato stvarni napredak u izgradnji slobodnog novinarstva u Bosni nije moguće ocjenjivati samo čitajući centralne dnevne novine, poznate magazine ili prateći programe velikih rtv mreža. (Z.U.)
Slučajevi
zeničkih novinara Novinari Medina Delibašić urednik TV Zenica, Spahija Kozlić urednik Radija Zenica i Selvedin Avdić šef dopisništva Večernjih novina uputili su 19. maja pismo Odjelu za žalbe Nezavisne komisije za medije (IMC) u kome su naveli više primjera kršenja novinarskih sloboda, prijetnji i ucjena od strane načelnika opštine Zenica Ferida Alića. Dva dana kasnije u Zenici je organizovan sastanak sedam novinara (pored navedena tri, pridružili su se i zenički dopisnici TV BiH i Oslobođenja) sa predstavnikom IMC-a Džejmsom Fergusonom na kojem su iznesene brojne optužbe na račun načelnika Alića i drugi primjeri iz ove regije. Od Ureda Visokog predstavnika je zatraženo da hitno obezbijedi uslove za slobodno djelovanje novinara... ¨ Samoregulacija medija Nesaglasnost
oko savjeta za štampu Tradicionalna jednodnevna druženja domaćih novinara u organizaciji OSCE, ovaj put su (28. maj, hotel Holiday Inn u Sarajevu), za suorganizatora imali Nezavisnu komisiju za medije (IMC), jer je tema bila – novinarski kodeks. Prve rasprave su bacile više svjetla na najsporniji dio ovog dokumenta – ispuštanje člana ili paragrafa koji uređuje institut Savjeta ili Vijeća za štampu, što je bilo ugrađeno u prethodnim verzijama teksta. Ispostavilo se zapravo kako je ispuštanje Savjeta za štampu bio gotovo iznuđen kompromis. Naime, Savjet za štampu kao, uslovno rečeno, izvršni korektiv, doživljen je od predstavnika pojedinih novinarskih asocijacija kao nekakvo centralno tijelo sa sumnjivim ingerencijama, a sve što sugeriše centralno, u barem dvije trećine BiH je jednostavno neprihvatljivo… ¨
Monitoring: “Oko 22” NTV Studio 99
(18.5. – 23.5.1999.) Fokus
na događaje u regionu Novosti
o medijima su se odlučile za monitoring
sarajevske tv stanice Studio 99 zbog činjenice da je riječ o
elektronskom mediju koji od početka rata u Bosni ima izrazito angažovan
politički pristup koji profilira nezavisno novinarstvo, ali i stavove često
dijametralno suprotne aktuelnoj državnoj i sarajevskoj vlasti. Takođe,
međunarodna zajednica je u ovu stanicu od kraja 1994. do kraja 1997.
godine ulagala ogromna novčana i tehnička sredstva, što je ovaj medij
držalo “pod lupom” kako donatora iz svijeta, tako i domaće javnosti.
Za predmet monitoringa je uzeta emisija “Oko 22”, u koju redakcija
stanice, odnosno njen glavni urednik, ulažu najviše rada i sredstava… ¨ Mediji u drugim zemljama (V) Slovenija:
u tržišnoj utakmici Novosti o medijima objavljuju seriju tekstova o medijskoj situaciji u susjednim zemljama i zemljama u postkomunističkoj tranziciji.U ovom broju objavljujemo tekst našeg saradnika iz Ljubljane mr. Lenarta Šetinca o medijskoj situaciji u Republici Sloveniji. Procvat elektronskih medija Broj medija se po osamostaljenju brzo povećavao, a njihov polagani brojčani rast imamo još i danas. Neki mediji u velikoj konkurentskoj borbi nisu se održali, kao npr. tri nova dnevna časopisa: Republika (izlazila od 1992. do 1997.), Slovenac (izlazio od 1991. do 1996.) i Jutarnje novine (izlazile od 4. do 30. 7. 1998.). Slično se dešavalo i na revijalnom području. Zanimljivo je, da su se održali oni mediji koji su već po osamostaljivanju stekli visok ugled. Skoro bez izuzetka oni su se održali i danas i predstavljaju medijsku kičmu države. Danas u Republici Sloveniji ima pet dnevnika (Delo, Dnevnik, Večer, Slovenske novosti, Ekipa), 41 revija i časopis s opštom aktuelnom tematikom, 63 lokalna/revijalna časopisa, 130 glasila preduzeća, udruženja, društava i političkih stranaka, 92 revije (iz različitih područja: priroda, porodica, muzika, kulinarstvo, sport, automobilizam, zdravlje, informatika itd.), 52 periodične publikacije s područja privrede, finansija i preduzeća, 48 časopisa za razonodu i enigmatiku, 23 časopisa za djecu i omladinu, 185 stručnih publikacija i naučnih časopisa, 30 časopisa za religiju i duhovnu kulturu. Pored pet dnevnika (dnevnih novina), izlazi još pet časopisa (Finance, Gorenjski glas, Primorske novice, Salamonov glasnik i Službeni list) dvaput nedeljno, 49 nedeljnika, 40 četrnaestodnevnih novina. Preostala periodika su mjesečnici ili časopisi sa još daljim periodom izlaženja. Pravi procvat su doživjeli
elektronski mediji. Uz javne radijske i televizijske programe u okviru RTV
Slovenije djeluje i 21 regionalna (lokalna) nekomercijalna radijska
stanica. Pored toga
u Sloveniji emituje i oko 40 komercijalnih radijskih stanica, 4
komercijalne televizijske mreže (POP TV, Kanal A, Gajba, TV 3), te
nekoliko desetina regionalnih ili lokalnih televizija od kojih svoje i
kupljene programe 22 TV stanice distribuiraju samo preko kablovskih mreža… ¨ Reporteri bez granica (RSF): Iz izvještaja za 1999. godinu Medijske
slobode: najlošije u Jugoslaviji Godišnji izvještaj o stanju medijskih sloboda u svijetu ove ugledne nevladine organizacije nije nimalo ohrabrujući, bez obzira što se na samom početku Izvještaja konstatuje kako se broj ubijenih novinara na zadatku značajno smanjio u odnosu na prethodne godine. Reporteri su registrovali samo 19 ubijenih novinara u 1998. godini, u poređenju sa 26 u ’97., ili 51 u ’95., te 103 u ’94., od čega 48 u Ruandi i 18 u Alžiru. Zanimljivo je da Reporteri naglašavaju kako su njihove brojke znatno niže od brojki ostalih srodnih organizacija i agencija, stoga što oni u listu stradalih uvrštavaju samo one novinare koji su poginuli na zadatku, ili je razlog njihove likvidacije isključivo taj što su novinari… ¨ Vijesti TV pretplata Ustavni sud Republike Srpske proglasio je neustavnom odluku vlade RS da se pretplata za gledanje programa SRT naplaćuje u okviru telefonskog računa. Prekinut program Bošnjačke televizije Nezavisna komisija za medije (IMC) zabranila je 20. maja dalje emitovanje Bošnjačke televizije International (BRT Int). Bošnjačka televizija je poslušala naredbu IMC-a, tako da se umjesto redovnog programa na njenom kanalu sada nalazi telop u kojem se ukratko saopštava da programa nema po nalogu Nezavisne komisije. U zvaničnom saopštenju IMC-a se kaže da je prekid emitovanja BRT Int privremene prirode dok se ne razmotri izdavanje licence za emitovanje ovoj televiziji, što je inače procedura za sve elektronske medije u BiH. Stipendije za novinare Westminster Foundation for Democracy London odlučila je da dodijeli dvije devetomjesečne stipendije mladim novinarima iz Republike Srpske za pohađanje Škole novinarstva i staž u Media plan institutu, Sarajevo. Ovo je prvi slučaj da jedna inostrana fondacija dodjeljuje stipendije za školovanje i usavršavanje u jednoj bosansko-hercegovačkoj medijskoj organizaciji. Media plan institut je raspisao javni konkurs za dodjelu stipendija koji je otvoren do 10. juna ove godine.
Slusajte svojim usima! Gledajte svojim ocima! Mislite svojom glavom! Pretplata na Novosti o medijma
Savjet Media plan Instituta Prof.dr Muhamed Nuhić, Hamza Bakšić (Sarajevo); Perica Vučinić (Banja Luka); mr Lenart Šetinc (Ljubljana); Prof.dr Mario Plenković (Zagreb); mr Louis de la Ronciere (Paris); mr Aleksandar Todorović (Montreux); Prof. dr Slavo Kukić (Mostar); Prof.dr. Miroljub Radojković (Beograd).
|