Novosti o medijima

Novinarstvo i demokratija Mediji u tranziciji

Novosti o medijima su petnaestodnevni servis koji govori o medijskoj situaciji u BiH, najvažnijim medijskim događajima, medijskoj legislativi, odnosu medija sa državom i međunarodnom zajednicom....

Pretplata na Novosti o medijma

S A Z E T A K

Broj 37/38, Serija I

Sarajevo, 7. august 1999.

Pretplatom na ”Novosti o medijima” u broju 37 mozete procitati:

¨      RTV sistem

Oprostajne odluke Visokog predstavnika

Tri godine jalove rasprave potrosene su da bi se doslo do kakvog takvog pravnog okvira za uspostavljanje sistema javne radio - televizije u Bosni i Hercegovini. U odsustvu dobre volje i politicke odgovornosti entitetskih vlasti i institucija (citaj – stranaka na vlasti) Visoki predstavnik je, kao oprostajnu odluku na kraju svog mandata, nametnuo odluku o uspostavljanju javnog rtv servisa za cijelu zemlju, zakon o RTV Federacije BiH i nalozio da se po kratkom postupku zavrsi transformacija Srpske radio - televizije.

Odgovornost za upropasteno vrijeme snose politicari usanceni iza svojih nepomirljivih nacionalnih stavova, ali i medjunarodna zajednica, koja se dugo zamajavala sa neozbiljnim lokalnim partnerima. Mozda bi neka rjesenja, koja je sada nametnuo Carlos Westendorp, bila i bolja da su se o njima vise pitali i lokalni strucnjaci, ukljucujuci i one koji sada rade u rtv kucama. Kasno je dosao i prijedlog od cetiri varijante za uspostavljanje javne radio televizije, koji je pripremio privremeni upravni odbor sadasnje RTV BiH.

Visoki predstavnik je odlucio da federalna televizija emituje na dva kanala. Jedan od kanala ce u pravilu koristiti bosanski, a drugi hrvatski jezik, ali ce oba biti jednako dostupna svim korisnicima, a dopisnicka mreza ce imati zajednicku osnovu. Izvrsice transfer imovine izmedju sadasnje RTV BiH i federalne RTV. Dat je i rok od svega 15 dana da Narodna skupstina Republike Srpske usvoji novi zakon o radio televiziji, koji treba da bude usaglasen sa evropskim standardima. Ova televizija bi takodje trebalo da ukine svoj ekskluzivni etnicki predznak – “srpska” i da se zove imenom entiteta – TV Republike Srpske.

Novouspostavljeni javni informativni servis na radiju i televiziji za cijelu BiH je kompromis izmedju dva nepomirljiva stava: jednog iz Banja Luke – da tamo ne zele bilo sta zajednicko, i drugog iz Sarajeva – da ostane status kvo, odnosno da sadasnja RTV BiH treba da nastavi proizvoditi i emitovati kao zajednicka rtv za cijelu drzavu. Visoki predstavnik se odlucio za minimalno rjesenje: javni rtv servis ce proizvoditi i emitovati najmanje sat zajednickog programa i predstavljati javne rtv mreze u inostranstvu.

Znacajno je da je servis oslonjen “na sredstva i uzajamne interese javnih mreza u dva entiteta”. U ovom casu to moze biti limitirajuci faktor razvoja javnog servisa, jer je pitanje sa koliko ce kooperativnosti nastaviti da rade dvije entitetske televizije. Ali ako jednog dana one zaista postanu profesionalne, otvorene i oslobodjene sadasnjih pritisaka, porasce i interes za medjusobnom saradnjom na poslovnom i programskom planu.

Da su o uspostavljanju sistema javne rtv presudjivali vise programski i poslovno – ekonomski, a ne iskljucivo politicki razlozi, Bosna i Hercegovina bi se zadovoljila sa dvije ili maksimalno tri javne programske mreze, a ne sa cetiri ili pet, kolike su sadasnje ambicije. Prije rata Televizija Sarajevo je emitovala na dva kanala, za koje je jedva uspjevala da proizvede 20 posto vlastitog programa. Ostatak je popunjavan mocnim JRT programom sedam drugih velikih jugoslovenskih centara i inostranom produkcijom. Medjutim, danasnji finansijski i kadrovski resursi u BiH vjerovatno mogu zadovoljiti proizvodnju samo jednog kvalitetnog programa. O toj cinjenici kao da niko nije razmisljao.

Iz Banja Luke se reagovalo ljutito na odluku Visokog predstavnika, a njeni tvorci su proglaseni malte ne personama non grata u Republici Srpskoj. U Sarajevu je izrazeno razocarenje odlukom, a u nekim politickim krugovima i medijima odsviran rekvijem sadasnjoj Radio televiziji BiH, “kao posljednjem stubu” cjelovite Bosne. I jedna i druga reakcija su emotivne i politicki instrumentalizirane. Ima potrebe da se vise pojasne neka pitanja iz odluke Visokog predstavnika, ali je vec krajnje vrijeme i da strucnjaci iz cijele BiH sjednu zajedno i da izrade jedan novi sistem radio televizije, po svim profesionalnim kriterijima i pravilima.

Treba pozdraviti najavu prvog zajednickog informativnog servisa u Bosni. On moze, ako se bude profesionalno uredjivao, postati zametak kvalitetno nove bosansko - hercegovacke radio televizije i zajedno sa entitetskim mrezama prosiriti programsku ponudu. Mozda ce jednog dana doci vrijeme kada ce slusaoci i gledaoci biti probirljiviji: gledati i slusati one programe koji su informativniji, zabavniji i uopste - kvalitetniji. Pri tome im nece biti najbitnije kako se koja televizija zove, gdje joj sjediste i koje nacije i vjere su ljudi koji u njoj rade.

 (Z.Udovicic.)

¨      Monitoring

Mediji o Samitu Pakta o stabilnosti

Monitoring centar Media Plan Instituta se odlucio na opsezni monitoring izvjestavanja medija u cijeloj regiji povodom uspostavljanja Pakta o stabilnosti u Sarajevu. Smatrali smo da ovaj dogadjaj, zamisljen kao pocetak kraja tradicionalnih antagonizama u regiji, pruza zanimljivu priliku za prikaz izvjestanja razlicitih nacionalnih medija. Paznju smo fokusirali na zemlje nekadasnje Jugoslavije, kao i Albaniju, koja je zbog problema Kosova duboko involvirana u globalna previranja u ovom dijelu Evrope. Dvije osnovne karakteristike izvjestavanja promatranih medija su oznacavanje Pakta kao “koraka u bolju buducnost” koji treba da zemlje regiona uvede u evropske integracije i okonca medjunacionalne tenzije, kao i isticanje u prvi plan nastupa samo svojih drzavnih predstavnika, sto je u nekim slucajevima reduciralo ideju pakta. Izuzetak su drzavni mediji Srbije koji su negativisticki govorili o Samitu, a pakt gledali kroz prizmu nametanja “novog svjetskog poretka”.

Monitorisali smo glavne tv informativne emisije 30. jula i dnevne listove 31. jula u Bosni i Hercegovini, Albaniji, Makedoniji, Sloveniji, SR Jugoslaviji (Srbija i Crna gora) i Hrvatskoj sto je dovoljno da se stekne utisak kako je javnost ovih zemalja obavjestavana o ovom znacajnom dogadjaju u najreprezentativnijim emisijama i izdanjima.

¨      Novinarstvo izmedju prava i odgovornosti

Dekriminalizacija uvrede i klevete

Nakon visemjesecnih najava konacno je odlukom Visokog predstavnika Karlosa Vestendorpa dekriminalizovan cin uvrede i klevete

(Glava XX, Krivicna djela protiv casti i ugleda, Kleveta, Clan 213 i Uvreda, Clan 214, Krivicni zakon Federacije BiH, SN FBiH, br. 43/98.) Ova odluka stupa na snagu odmah. Nuzno je naglasiti kako je Nezavisna komisija za medije (IMC), zajedno sa Odjelom za medije OSCE, vec angazovana na izradi nove medijske legislative u segmentu slobode informisanja.

Dosadasnja rasirena praksa tretiranja uvrede i klevete kao krivicnog djela predstavljala je ozbiljnu prijetnju slobodi informisanja, narocitu u gusenju istrazivackog novinarstva. Nova zakonska rjesenja ce ovu materiju tretirati kroz gradjansku parnicu, sto znaci da novinar nece ici u zatvor, vec ce biti novcano kaznjen. Sustinski novo je da ce zalilac morati dokazivati kako su novinar ili redakcija nacinili uvredu ili klevetu. To je americka pravna tekovina nastala kroz cuveni slucaj New York Times vs. Sullivan (1964), kad je Vrhovni sud Sjedinjenih Drzava ustanovio cetiri nova i temeljna pravna principa :

·      Zastita redakcijskog oglasavanja ;

·      Prvi amandman i kleveta per se ;

·      Djelimicna zastita pogresnih saopstenja i

·      Zalilac mora dokazati losu namjeru.

Medijske novosti ce sa posebnom paznjom pratiti razvoj ove izuzetno osjetljive i znacajne pravne materije. U ovom broju donosimo tekst nase saradnice Helen Darbishire, eksperta za medijsku legislativu, koja je trenutno angazovana kao rukovodilac Programa medijskog prava budimpestanskog Instituta otvorenog drustva. Njen clanak govori o aktuelnim evropskim trendovima u materiji uvrede i klevete….

¨      Dileme

Da li su portparoli i novinari?

U proslom broju ‘Medijskih novosti’ na kraju priloga “Da li su portparoli novinari” pozvali smo zainteresovane da iznesu svoje misljenje. Dilema je nastala zbog sve cesceg manipulisanja javnoscu od strane portparola. Zato je postavljeno pitanje da li i na njih treba da se odnose novinarski kodeksi.

U ovom broju donosimo dva misljenja..

Branko Peric: Ne treba da nas nervira Dzemi Sea

(Branko Peric je predsjednik Nezavisne unije novinara Republike Srpske)

Mark Kapel: to su dva razlicita zanimanja

(Marc Capelle je direktor medjunarodnih aktivnosti unutar Visoke novinarske skole iz Lila, Francuska)

¨      Analiza

START BiH - opstati na trzistu predstavlja podvig

START BiH bi se po izboru, pristupu i obradi tema mogao nazvati bosanskim “Ekonomistom” (Economist). Dominiraju aktuelne teme iz ekonomije, drustva i politike, u sirokoj lepezi - od obnove, povratka izbjeglica, privatizacije, bankarstva, preko akutnih problema penzionera, zena u politici, uloge medija, korupcije, do narkomanije i prostitucije. …

(D. Babic)

¨      Internet

Elektronsko izdavastvo u Bosni i Hercegovini

Profesionalizam medija je bitno pitanje medijskog razvoja i opcenite kulture komuniciranja. Stoga su znacajna sredstva ulozena u obrazovanje novinara i tehnicko opremanje u cilju poboljsanja kvalitete tiska kao i tv i radio programa.

Ucinke tih ulaganja na koristenje informacijske tehnologije u novinstvu pokusati cemo odgonetnuti prikazom i analizom Web izdanja bosanskohercegovackih medija. Istrazivanje je provedeno tijekom travnja i svibnja 1999.godine a usmjereno je kvantitativnoj i kvalitativnoj analizi sa namjerom da upozorimi na dobre i lose strane predstavljanja bosanskohercegovackih medija na Webu….

(Analizu izradila mr. Marija Putica, iz Centra za studije novinarstva, Sveuciliste u Mostaru)

¨      Vijesti

Skola Media plana u Crnoj Gori

Media plan institut iz Sarajeva i nevladina organizacija Alter Modus iz Podgorice (Crna Gora) potpisali su memorandum o saradnji na uspostavljanju sistema permanentnog obrazovanja novinara i drugog medijskog osoblja u Crnoj Gori. Predvidjeno je da prvi treninzi novinara zapocnu u oktobru ove godine, a izradice se i projekat za otvaranje novinarske skole sa prakticnom obukom, poput one koja sada postoji u Sarajevu.

Ovo je prvi zajednicki projekat u okviru Komunikacijske mreze za slobodno i profesionalno novinarstvo u jugoistocnoj Evropi, koja je uspostavljena ovog ljeta.

Konferencija o rtv mrezama

Institut za medijsko pravo iz Ljubljane, jedan od osnivaca Komunikacijske mreze, najavio je za proljece iduce godine Konferenciju o rtv mrezama. Eksperti ovog instituta imaju znacajno iskustvo na poslovima vlasnicke tranzicije medija i u  izradi pravne osnove javne i komercijalne radio – televizije. U vecini zemalja jugoistocne Evrope, kao i drugih zemalja koje prolaze kroz postkomunisticku tranziciju, ova pitanja jos nisu potpuno ili uopste razrijesena, pa se u slovenackom institutu nadaju da ce razmjena iskustava o njima biti veoma korisna.

SOS telefon u Banja Luci – 213 442

Media plan centar u Banja Luci uveo je SOS telefon za novinare koji smatraju da su im ugrozena njihova prava i slobode. Novinari koji su fizicki napadnuti ili vrijedjani prilikom izvrsenja novinarskog zadatka, prema kojima su izvrseni akti represije ili pritiska zbog svog pisanja ili su na bilo koji drugi nacin ometaju u slobodnom i nezavisnom profesionalnom radu mogu se licni ili na telefon 213 442 obratiti za savjet i pomoc.

Centar Media plana u Banja Luci preselio je u nove prostorije, koje se nalaze u ulici Grcka 41 (iza hotel Bosne), telefon/fax 213 442. 

Slusajte svojim usima!

Gledajte svojim ocima!

Mislite svojom glavom!

Pretplata na Novosti o medijma

Savjet Media plan Instituta

Prof.dr Muhamed Nuhić, Hamza Bakšić (Sarajevo); Perica Vučinić (Banja Luka); mr Lenart Šetinc (Ljubljana); Prof.dr Mario Plenković (Zagreb); mr Louis de la Ronciere (Paris); mr Aleksandar Todorović (Montreux); Prof. dr Slavo Kukić (Mostar); Prof.dr. Miroljub Radojković (Beograd).