|
Novosti o medijima Novinarstvo i demokratija Mediji u tranziciji Novosti o medijima su petnaestodnevni servis koji govori
o medijskoj situaciji u BiH, najvažnijim medijskim događajima, medijskoj legislativi,
odnosu medija sa državom i međunarodnom zajednicom.... Pretplata na Novosti o medijma S A Z E T A K Broj 41, Serija I Sarajevo, 20. septembar 1999. Pretplatom
na ”Novosti o medijima” u
broju 41 mozete procitati: ¨ Komentar Istrazitelji
istine?! Vise visokih licnosti iz sarajevskog politickog zivota osjetilo se povrijedjenim napisom novinara Krisa Hedzisa (Cris Hedgis) u New York Times-u. Americki novinar je tvrdio da je u Bosni nestalo milijardu dolara medjunarodne pomoci i da sirom zemlje vlada korupcija. Poslije burnih domacih reakcija i demantija medjunarodnih organizacija novinar je povukao neke, ali ne sve navode (vidi monitoring medija u proslom broju Novosti o medijima), ali teme o korupciji su i dalje udarne u ovdasnjim listovima. Alija Izetbegovic, njegov sin Bakir i federalna vlada, koji su se osjetili najvise pogodjeni, najavili su tuzbe protiv lista i novinara. Angazovani su americki advokati, a na pripremi tuzbe direktno radi i bosanski ambasador u OUN ( ?! ) Muhamed Sacirbegovic. Legitimno je pravo svakog tuzitelja da sakuplja dokaze za svoju tuzbu i da za to angazuje advokate i druge strucnjake. Zbunjuje, medjutim, da su bosnjacki zvanicnici, u svoje ime, ili u ime Federacije BiH, angazovali advokate iz Amerike da savjetuju, istrazuju, ocjenjuju i predlazu rjesenja i “planove akcije” za citav paket otvorenih, gorucih i kontroverznih pitanja koja zaokupljaju bosansku javnost i u cijem rjesavanju vlasti nisu stekle nikakav kredibiltet. Zabrinjava da se, pod izgovorom prikupljanja tuzbenih dokaza za jedan sudski proces, radjaju ideje o stvaranju neformalnih “istraziteljskih institucija” koje treba da istrazuju optuzbe u novinama, verifikuju istinu, bore se protiv neistine, a sve u cilju “pojacavanja integriteta bh. institucija”, kako kaze nas ambasador. ¨ Medijska legislativa u BiH Na
redu je zakon o medijima Medjunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini, predstavljena kroz OSCE misiju i Ured Visokog predstavnika (OHR), odlucna je u namjeri da Bosna i Hercegovina do 31. decembra 1999. godine dobije moderan, evropski, Zakon o medijima. Kako se krajnji rok donosenja zakona priblizava, konsultacije oko rjesenja u ovom zakonu se intenziviraju i, cini se, sve veci broj domacih strucnjaka i novinara, je ukljucen u ovaj proces. ¨ Misljenja Zasto
vijece za stampu (Za Medijske novosti pise Branko
Peric, sef dopisnistva agencije ONASA
iz Banja Luke) Pripadam grupi novinara koji zastupaju stanoviste o potrebi Vijeca za stampu. Teza o Vijecu kao "policajcu" gotovo da ne zasluzuje osvrt. Za takvu tvrdnju nisam cuo ni jedan argument i ona je za mene prosta manipulacija neupucenih. Ako vecinu clanova Vijeca cine ugledni novinari, zasto bi oni bili 'policajci' svojim kolegama? Iskustva pokazuju da su Vijeca gotovo svuda u 50 posto slucajeva u razmatranju bila na strani stampe i novinara. Zasto javnost ne bi imala pravo da preko svojih predstavnika u Vijecu kaze svoj sud o profesionalnosti novina? Jer, kodeks o stampi je i neka vrsta opsteprihvacenih etickih standarda, nesto sto daje civilizacijski kredibilitet drustvenoj zajednici. Zbog toga drustvo (javnost) ima opravdan interes za primjenu tih etickih standarda. Ne razumijem kako je moguce osporiti pravo kvalifikovanim predstavnicima javnosti da kazu svoj sud o profesionalnosti medija? Novinari, koji tako razmisljaju, ne razumiju da nema slobode bez odgovornosti. ¨ Etika i kultura komuniciranja (3) Medijske
novosti
nastavljaju objavljivati tekstove o etici i kulturi komuniciranja iz pera
poznatih svjetskih autora, kao i strucnjaka koji dobro poznaju medijske
prilike u zemljama tranzicije i jugoistocne Evrope. Nastojacemo da
donesemo veci broj prakticnih primjera krsenja etickih normi i kodeksa i
reagovanja na njih. Sve sto objavimo posluzice za vjezbe studentima koji
pohadjaju Skolu novinarstva Media plana u Sarajevu. U ovom
broju donosimo izvod iz knjige “Javna rijec i odgovornost – Prava i
duznosti subjekata u javnoj komunikaciji”, autora Prof. dr. Muhameda
Nuhica (Izdavac Filozofski fakultet u Tuzli/1999.) ¨
Vijesti Konstituisan
osnivacki odbor rtv bih Konstituisan je Osnivacki odbor Javnog RTV BiH servisa, cime prestaje sa radom Privremeni odbor RTVBiH. Odbor ce djelovati na vise planova: uspostava sistema javnog rtv servisa u zemlji, u skladu sa medjunarodno priznatim rtv standardima, te uz postivanje nacela nacionalne jednakopravnosti; upravljanje i nadzor nad sadasnjom RTVBiH; nadzor nad uspostavom federalne RTV i pruzanje pomoci u osnivanju javne korporacije za prenos i emitovanje rtv programa u BiH. Skupstina
Udruzenja novinara Republike Srpske U Visegradu je 11. i 12. septembra odrzana redovna skupstina Udruzenja novinara Republike Srpske. Najvise rasprave izazvali su egzistencijalni problemi sa kojima se susrecu novinari: rad na crno, minimalne plate, neregulisano zdravstveno osiguranje. Vecina novinara smatra da bi im u borbi za njihova prava najvise mogao pomoci jedinstveni novinarski sindikat Republike Srpske. Alija
Lizde novi predsjednik SNBiH Na godisnjoj skupstini Saveza novinara BiH, odrzanoj 8. septembra za novog predsjednika je izabran Alija Lizde, glavni i odgovorni urednik Bosansko muslimanskog radija Hayat iz Mostara, dok je za predsjednika Skupstine Saveza novinara BiH izabran Muriz Cengic, urednik Unutrasnjo-politicke rubrike Dnevnog avaza. BORAM
– nova bh. mreza U organizaciji Internews-a 25 bosansko-hercegovackih radio stanica iz oba entiteta osniva novu radio mrezu pod nazivom BORAM – BH radio mreza. Cilj mreze je razmjena programa koji su atraktivni za siroko slusateljstvo, prije svega sportskih, zabavnih i edukativnih. Druga
generacija Skole novinarstva Media plana Druga generacija Skole novinarstva Media plana u saradnji sa Visokom skolom za zurnalizam iz Lila, Francuska, pocinje 4. oktobra.
Slusajte svojim usima! Gledajte svojim ocima! Mislite svojom glavom! Pretplata na Novosti o medijma
Savjet Media plan Instituta Prof.dr Muhamed Nuhić, Hamza Bakšić (Sarajevo); Perica Vučinić (Banja Luka); mr Lenart Šetinc (Ljubljana); Prof.dr Mario Plenković (Zagreb); mr Louis de la Ronciere (Paris); mr Aleksandar Todorović (Montreux); Prof. dr Slavo Kukić (Mostar); Prof.dr. Miroljub Radojković (Beograd).
|