|
Novosti o medijima Novinarstvo i demokratija Mediji u tranziciji Novosti o medijima su petnaestodnevni servis koji govori
o medijskoj situaciji u BiH, najvažnijim medijskim događajima, medijskoj legislativi,
odnosu medija sa državom i međunarodnom zajednicom.... Pretplata na Novosti o medijma S A Z E T A K Broj 42, Serija I Sarajevo, 6. oktobar 1999. Pretplatom
na ”Novosti o medijima” u
broju 42 mozete procitati: ¨ Umjesto uvoda Odlazak
Svijeta? Vec
nekoliko sedmica na kioscima se ne pojavljuje sarajevski Svijet. Readakcija je u zadnjem julskom broju najavila malu pauzu,
do 28 avgusta. “U medjuvremenu cemo mi sakupljati snagu i novce za nove
projekte”, kaze su u poruci urednika. August je prosao, a revije jos
nema. Citaoci
starije i srednje generacije pamte Svijet
kao nekad najcitaniji bosanski list i jedan od najtiraznijih u bivsoj
Jugoslaviji. Oni, koji su ga citali u poratnim vremenima, na kioscima su
ga prepoznavali po punom koloru i privlacnoj grafickoj opremi, za razliku
od vecine drugih bosansko – hercegovackih izdanja. Sam sadrzaj lista
nasi analiticari su ocijenili kao smirenu reviju gradjanske orijentacije,
sa blagim uklonom na lijevo i ostrom zaokom prema aktuelnim vlastima.
Njegova specijalnost nisu bile ekskluzivne istrazivacke rubrike,
razotkrivanje afera, provociranje mocnika iz vlasti i raznih kabadahija,
koji bi novinare napadali na ulici, pozivali na “informativne”
razgovore i tuzakali sudu. Neke rubrike su bile isuvise sofisticirane i
birale su ciljnu grupu tzv. meditirajucih citalaca. Takvi nikad nisu mogli
biti “masovno citateljstvo”, ali su zato mediji, sa humanizmom
prozetim idejama, ne samo u Bosni nego i sire, uzivali snaznu podrsku
medjunarodnih donatora. Svijet je u krizi ili definitivno odlazi sa medijske scene, jer se ne moze
prilagoditi para- trzistu, dok istovremeno interes donatora jenjava. Svijet
dakako moze da ima svoje mjesto u paleti razlicitih revija i novina,
ali ne moze racunati na visok tiraz. To prosto nije novina koja bi
uzvicima ulicnih prodavaca podigla svoj tiraz. Svijet
nije nasao kljuc da sa svojom koncepcijom udje na rudimentarno
bosansko trziste novina, niti ono jos uvijek ima sluha za medijsku
raznovrsnost i politicki pluralizam. Zapravo, trziste prakticki i ne
postoji. Ono je zarobljeno uskogrudim etnickim opcijama, nevidljivim
granicama, nepovjerenjem, neimastinom ljudi. Ali ipak, to je kakvo takvo
trziste i svako ko zeli da se bavi izdavastvom mora ovladati metodama i
tehnikama biznisa isto toliko koliko i novinarskim znanjima. Na kraju,
pitanje: da li su se stekli uslovi da mediji u Bosni postanu samoodrzivi?!
Taj uzvik ovdasnjim izdavacima upucuju do juce izdasni donatori. Pozivamo
izdavace, urednike i sve druge poznavaoce medija da iznesu svoje misljenje
i svoje iskustvo. A
Svijetu zelimo da ipak cutke ne
ode sa nase medijske scene. (Z.U.) ¨ Novinarska etika (4) Novinari
o svojim greskama i dilemama Iole
iskusniji novinar navesce brojne dvojbe sa kojima su susretao u svom radu.
Neke greske ostale su mu iskustvo za cijeli zivot. Novinaru, koji zeli da
bude profesionalac, sto podrazumijeva i eticnost, nisu dovoljni eticki
bedekeri. Sa njima u dzepu on se nece moci snaci ako i sam nema dovoljno
profesionalnog iskustva, obrazovanja, sirine duha i rutine da svaku
situaciju brzo procijeni. Upravo to
je razlog sto je Media plan, uz podrsku National Endowment for Democracy
Washington, pokrenuo seriju novinarskih radionica sirom BiH na kojima
novinari analiziraju pojedine slucajeve (ne)etickog ponasanja svojih
kolega. Ucesnicima radionica se prvo prikazuju pojedini slucajevi iz rtv
programa ili novina, zatim se otvara rasprava, a tek na kraju se saopstava
da li su i kako na to reagovale novinarske organizacije, javnost ili
nadlezni organi drzave. Na radionicama u Brckom i Zvorniku (17. i 18.
septembra) predstavljena su tri slucaja na koje je reagovala Nezavisna
medijska komisija iz Sarajeva (IMC) i po jedan slucaj iz SAD i Hrvatske,
koji su bili predmet reagovanja tamosnje javnosti. Novosti o medijima u ovom broju donose sta su novinari – ucesnici ovih radionica kazali tim povodom. ¨ Monitoring DAN
i DAN DANAS TV Sarajevo (21.9.
– 27.9.1999.) Televizija Kantona Sarajevo – TV Sarajevo je pocela sa radom prije dvije godine. Od eksperimentalnog programa, sat – dva uoci vecernjeg dnevnika RTV BiH, razvila je cjelodnevni program, svaki dan od 7,15 do 19,30 sati, kada se ukljucuje u program RTV BiH (centralni dnevnik). Glavna informativna emisija DANAS je svakim radnim danom u 18,30 sati, a emisija magazinskog karaktera, DAN DANAS, subotom u 17,30 sati. Obje emisije su usmjerene prije svega na pokrivanje dogadjaja i tema sa podrucja Kantona Sarajevo, koji obuhvata grad Sarajevo i nekoliko susjednih opstina. Stanovnistvo je vecinski bosnjacko, ali, u gradu Sarajevu, ima, prema procjenama, izmedju 15 i 20 % Hrvata, Srba i ostalih. Ove dvije emisije, kao reprezentativne u informativnom ciklusu, monitorisali smo izmedju 21. i 27. septembra 1999. godine. Cilj je bio da se stekne uvid kako ova televizija pokriva teme od zivotnog interesa za stanovnistvo Kantona. ¨ Misljenja RTV Federacije BiH - Misija nemoguca? (za
Novosti o medijima pise Strajo Krsmanovic, urednik u Televiziji BiH) Razlozi za formiranje RTV FBiH, nacin na koji nastaje, historijsko vrijeme u kome se sve to desava, ukazuje da se radi, po mom misljenju, o projektnom zadatku nemogucih okvira i da je tesko ocekivati zadovoljavajuci rezultat iz cijelog posla. Razlozi, dakako, nisu profesionalne, vec politicke prirode. Kada bi politicki kontekst bio povoljniji, ne bi bilo nikakvih poteskoca da na osnovama postojece RTV BiH, prema zakonu iz ove oblasti, u vrlo kratkom roku nastane nova radio-televizija, koja bi proizvodila i emitovala ziv, atraktivan i uopste kvalitetan program. Ali… To “nemoguce” se tice se politike. Generalno gledano, federalne radio-televizije ce biti u punom kapacitetu onda kada bude Federacije BiH u punom kapacitetu. ¨
Internet i novinari (1) Zedj
za informacijama ili utapanje u podacima Novosti o medijima ce u vise nastavaka objaviti tekstove svog strucnog saradnika, mr. Marije Putice, sa Studija novinarstva Sveucilista u Mostaru, o tome sta je kompjutorsko novinarstvo, kako koristiti Internet za profesionalne potrebe u novinarstvu i kako urediti vlastitu novinarsku stranicu na Internetu. ¨ Vijesti Prvi
regionalni medijski projekat UNESKO Pariz, fond za podrsku regionalnim programima, odobrio je finansijsku pomoc za prvi regionalni medijski projekat u juznoj Evropi - “ Komunikacijska mreza za slobodno i profesionalno novinarstvo”. Projekat predvidja da od iduce godine Skola novinarstva Media plana u Sarajevu prima studente iz cijelog regiona. Takodje se planira razmjena studenata i trenera novinarstva, rad na zajednickim istrazivackim projektima i pokretanje regionalnog analitickog internet servisa “Novosti o medijima” Mreza, koja je osnovana na inicijativu Media plan instituta iz Sarajeva, obuhvata deset profesionalnih organizacija za obuku novinara i medijska istrazivanja u Sloveniji, Hrvatskoj, Jugoslaviji, Albaniji i Makedoniji.
Slusajte svojim usima! Gledajte svojim ocima! Mislite svojom glavom! Pretplata na Novosti o medijma
Savjet Media plan Instituta Prof.dr Muhamed Nuhić, Hamza Bakšić (Sarajevo); Perica Vučinić (Banja Luka); mr Lenart Šetinc (Ljubljana); Prof.dr Mario Plenković (Zagreb); mr Louis de la Ronciere (Paris); mr Aleksandar Todorović (Montreux); Prof. dr Slavo Kukić (Mostar); Prof.dr. Miroljub Radojković (Beograd).
|