|
Novosti o medijima Novinarstvo i demokratija Mediji u tranziciji Novosti o medijima su petnaestodnevni servis koji govori
o medijskoj situaciji u BiH, najvažnijim medijskim događajima, medijskoj legislativi,
odnosu medija sa državom i međunarodnom zajednicom.... Pretplata na Novosti o medijma S A Z E T A K Broj 44, Serija I Sarajevo, 02. novembar 1999. Pretplatom
na ”Novosti o medijima” u
broju 44
mozete procitati:
¨ Atentat Turobno
stanje demokratije Zeljko Kopanja, novinar iz Banja Luke bori se za zivot. Njegova najveca “krivica” je sto je pisao otvoreno, smiono, bez dlake na jeziku. Bomba, koja je pod njegovim automobilom eksplodirala 22. oktobra, je slika turobnog stanja demokratije i slobode duha koji vlada ovim prostorima. Aktuelne vlasti snose veliku odgovornost za atentat na banjaluckog novinara. Najmanje zato sto mu nisu dali tjelohranitelje kad je dobijao prijetnje, jer jadno je to novinarstvo koje radi pod zastitom policije. Odgovornost je u tome sto vlast tako malo cini da se svi ljudi, pa i novinari, mogu osjecati sigurno. Crv korupcije, unutrasnjih razracunavanja i denunciranja vlada ovim prostorima. Oni koji ne prihvate ovu “igru” dobice po prstima, nogama. Ili ce i sami pasti u paukovu mrezu intriga. ¨ Jedan dan sa Radio FERN-om Intenzivan
govorni program Radio FERN iz Sarajeva osnovan je sredstvima medjunarodne zajednice pred prve visestranacke izbore u BiH 1996. godine. To je bila prva radio mreza u BiH, koja je svojim signalom pokrila znacajan dio teritorije oba entiteta. Nakon izbora 1998. godine FERN je izgubio karakter specijalizovane stanice “slobodni izbori” (Free Elections) i zapoceo svoju programsku transformaciju sa ambicijom da dugorocno ostane na ovoj medijskoj sceni. U ponedjeljak, 4 oktobra, program je otvoren sa obnovljenom semom. Kadrovski ojacana i nadahnuta svjezim programskim idejama, ova stanica je pred sebe postavila cilj da bude najslusaniji i informativno najpouzdaniji radio program u BiH. Kreatori novog programa vjerovatno racunaju da ce na taj nacin brzo osvojiti simpatije slusalaca, a pred potencijalnim oglasivacima predstaviti se kao atraktivna i vrlo slusana radio stanica. U utorak 19. oktobra pratili smo
cjelodnevni program Radio FERN-a kako bi stekli utisak o njegovoj
radio-fonicnosti, atraktivnosti sadrzaja, originalnim medijskim idejama,
tematskoj izbalansiranost. ¨ Misljenja Nastavljamo
da objavljujemo misljenja radio- televizijskih strucnjaka koji iz
razlicitih uglova analiziraju mogucnosti rekonstrukcije javnog radio
difuznog sistema u BiH. Prtljag
starih navika (Za Novosti o medijima pise Boro Kontic, glavni urednik Soros Media
centra u Sarajevu i nekadasnji urednik Radija BiH) …Stoga mi se cini nista manje vaznim da se govori o jos jednom pitanju. Sta se promijenilo unutar ove kuce u poslednjih 10 godina? Moja je teza da se u mentalnom sklopu jedne takve masinerije takodje nije promijenilo mnogo sta. Nekadasnja Radio - televizija Sarajevo do rata imala je oko 2300 zaposlenih i prihod od pretplate, koji je bio oko 90 odsto ukupnih prihoda. Pretplatu je placalo oko pola miliona domacinstava u BiH i to je obezbjedjivalo relativno stabilan prihod. Manje je znano da su plate zaposlenih bile zapravo vrlo niske, u poredjenju sa ostalim medijima, gotovo bijedne… …Radilo se o tipicnoj medijskoj kuci tog vremena sa povremeno vrlo komotnim odnosom prema obavezama. Postojalo je dosta ljudi koji su radili naporno, provodili dane i noci u smjenama, ali bilo je i dosta onih koji se danima nisu pojavljivali na poslu. Ono sto je interesantno, jeste da to nije imalo veceg uticaja na plate, tako da ste zavisno od polozaja u kategorizaciji mogli zaradjivati mnogo vise od onih koji su bukvalno nocivali u toj kuci… …Ako se sve ovo da pripisati ondasnjem sistemu i totalnom odsustvu medijske konkurencije, sta bi se danas moglo reci? Da li se nesto u ovom opisu promijenilo i koliko?… ¨ Etika i kultura komuniciranja (5) U ovoj rubrici Novosti o medijima
objavljuju tekstove o etici i kulturi komuniciranja iz pera poznatih
svjetskih autora, kao i strucnjaka koji dobro poznaju medijske prilike u
zemljama tranzicije i jugoistocne Evrope. U ovom broju donosimo izvod iz knjige “Etika novinarstva”, autora Dr.
Stjepana Malovica, Dr Sherry Ricchiardi i Gordane Vilovic (biblioteka
Press/Izvori, Zagreb 1998) ¨
Internet i novinarstvo (3) Mostarski
novinari i internet Da li je Internet u BiH novinarstvu samo pomodni trend ili potreba koristenja novog medija, pokusati cemo saznati analizom jednog istrazivanja medju mostarskim novinarima. Istrazivanje je provela autorica ovog teksta uz pomoc studenata cetvrte godine Studija novinarstva Sveucilista u Mostaru. Istrazivanje je provedeno u lipnju 1999. godine pomocu ankete. Anketirano je 25 mostarskih novinara sa po 18 zatvorenih i jednim otvorenim pitanjem. S obzirom na cilj istrazivanja, koliko mostarski novinari koriste Internet, simptomatican je podatak da NITKO od njih ne koristi Internet za prikupljanje podataka, pa cak ne koristi ni Web stranice drugih masovnih medija za prikupljanje informacija u svom novinarskom radu. Istodobno, novinari, pa cak i urednici, u medijima koji imaju svoje Web siteses, ne znaju da ih imaju, ili odgovaraju da ih nemaju. To bi bili najznakovitiji zakljucci dobiveni istrazivanjem. ¨ Kako sprovesti reformu javnog sistema radio - difuzije U novembru pocinje druga faza dodjele dozvola Sef odsjeka za odnose sa javnoscu IMC, Dieter Lorain, najavio je da u novembru pocinje druga faza izdavanja dugorocnih dozvola za koriscenje frekvencija na period od dvije do pet godina. U prvoj fazi dozvole su izdane na sest mjeseci i to svim radio i tv stanicama koje su ispunile predvidjene uslove i uredno podnijele prijavu. ¨ Vijesti Zasutio
Slobodni radio Prijedor Slobodni radio Prijedor, koji emituje svoj program iz mjesta Lusci Palanka (Federacija BiH), prestao je sa radom 1. oktobra ove godine zbog neisplacenih placa radnicima. U
Sarajevu predstavljena beogradska Republika =
Slusajte svojim usima! Gledajte svojim ocima! Mislite svojom glavom! Pretplata na Novosti o medijma
Savjet Media plan Instituta Prof.dr Muhamed Nuhić, Hamza Bakšić (Sarajevo); Perica Vučinić (Banja Luka); mr Lenart Šetinc (Ljubljana); Prof.dr Mario Plenković (Zagreb); mr Louis de la Ronciere (Paris); mr Aleksandar Todorović (Montreux); Prof. dr Slavo Kukić (Mostar); Prof.dr. Miroljub Radojković (Beograd).
|