Novosti o medijima

Novinarstvo i demokratija Mediji u tranziciji

Novosti o medijima su petnaestodnevni servis koji govori o medijskoj situaciji u BiH, najvažnijim medijskim događajima, medijskoj legislativi, odnosu medija sa državom i međunarodnom zajednicom....

Pretplata na Novosti o medijma

S A Z E T A K

Broj , Serija I

Sarajevo, 24. januar 2000.

¨      Novinarska solidarnost

Sindikalni narcisi

Pet novinarskih udruženja u BiH i, sada znamo i tri novinarska sindikata (dva u Federaciji BiH i jedan u Republici Srpskoj) dokaz su potpuno razbijene profesionalne  solidarnosti. Nijedno od udruženja ne može se pohvaliti da mu novinari hrle u susret, bez dvoumljenja plaćaju članarinu i očekuju brzu i efikasnu pomoć. Razbijeni po entitetskim, nacionalnim, političkim i uskogrudim interesima ova udruženja vegetiraju dok se novinarska profesija nalazi na granici kompromitacije, manipulacije i socijalne propasti.

¨      Slučaj EROTEL

SFOR na potezu?

EROTEL i Hrvatska televizija i dalje, bez legalne odluke, emituju svoj program na blizu 157 frekvencija u Bosni i Hercegovini. Istovremeno, rekonstrukcija RTVBiH, kao uslov osnivanja federalne RTV i javnog servisa za cijelu BiH, teče sporo i sa otporima.

 U Nezavisnoj komisiji za medije, portparol Zina Babović, kaže, da IMC ostaje pri svojoj odluci da EROTEL mora preći na emitovanje samo na odobrenim frekvencijama ili obustaviti rad. Preduzeli su mjere da njihova odluka bude ispoštovana. Portparol OHR-a Oleg Milišić kaže da je Visoki predstavnik zatražio od SFOR-a da sprovede odluku IMC-a zbog nelegalnog korišćenja  frekvencija. On nije rekao kada će SFOR dati naredbu  da onemoguće emitovanje EROTEL-a i na koji način će to oni učiniti. U međuvremenu, novi predsjednik Upravnog odbora Erotela, Mladen Bevanda, pokušava da izdejstvuje da se rješenje ovog problema sinhronizuje sa početkom rada federalne RTV, jer bi time bili zaštićeni interesi hrvatskog naroda. Ove informacije dobila je Agencija SAFAX 21. januara. Međutim u sarajevskom Oslobođenju od subote 22. januara objavljena je informacija iz izvora bliskim Hrvatskoj demokratskoj zajednici da je ova stranka ponovo spremna zatražiti osnivanje 3 javne televizije.

¨      Odgovornost za klevetu

Građani protiv zatvorskih i  novčanih kazni

Novosti o medijima su u mogućnosti da saopšte rezultate telefonske ankete na ovu temu  među 150 građana iz Sarajeva  i po 100 iz Zenice i Tuzle. Ispitivanje je provedeno od 14 – 17 januara. Građani ne prihvataju zatvorske i visoke novčane kazne za novinare: 44,7 % anketiranih Sarajlija, 62 % Tuzlaka i 68 % Zeničana smatraju da za slučaj uvrede ili klevete novinar treba da bude simbolično novčano kažnjen, a da se eventualna presuda o krivici objavi u novinama.

¨      Seminar Novinarske slobode i odgovornost pred javnošću

Protiv propagande se bori riječima

U školi novinarstva Media plana, Sarajevo 18. januara održan je prvi od tri stručna kolokvija na temu “Novinarstvo – dileme i izazovi” koji se organizuju u okviru Komunikacijske mreže za slobodno i profesionalno novinarstvo u jugoistočnoj Evropi. Tema kolokvijuma je bila “Novinarske slobode i odgovornost pred javnošću”.

¨      Kontrola interneta - da ili ne?  (1)

Kontrolom bi internet izgubio draž “globalne džungle”

(Mensur Čamo, novinar Radija Slobodna Evropa, Prag )

Novosti o medijima su u prošlom broju objavile tekst o kontroli Interneta čiji je  autor, kao predstavnik Media Plana, učestvovao u decembru na  Konferenciji o novim medijima, koja je održana  pod pokroviteljstvom UNESCO-a Parizu. Jedan od najvažnijih zaključaka konferencije je da se ne smije dopustiti kontrola Interneta, jer bi to bila svojevrsna cenzura koja bi pogodovala, posebno, totalitarnim režimima u svijetu. Novosti o medijima će od ovog broja početi da objavljuju tekstove sa razmišljanjima novinara i drugih javnih radnika, kao i  zaljubljenika u surfanje po Internetu, na temu - treba li Mreži posebna regulacija..

¨      Vijesti

Entitetske vlade protiv plaćanja dozvola IMC-u

Odluka Nezavisne komisije za medije (IMC), da će od januara ove godine početi sa naplaćivanjem dozvola za rad elektronskih medija, izazvala je burne reakcije federalnog premijera Edhema Bičakčića i negodovanje zbog, kako kaže, uskraćivanja prihoda Vladi.

Slično je reagovala i Vlada Republike Srpske. Ministar informisanja Rajko Vasić je rekao da njegovo ministarstvo neće prihvatiti ovu odluku, koje je, kako je rekao, pljačka entitetskih dobara.

Šef sektora za javnost IMC Zinaida Babović izjavila je da se sredstva za  izdavanje dozvola za rad elektronskih medija još ne uzimaju.

Ugašena Slobodna BiH

Hrvati u BiH, a i drugi čitaoci, ostali su bez Slobodne BiH, jedinog dnevnog lista koji se bavi tzv. hrvatskim  interesima. Razlog za to je, prema tvrdnji vlasnika, splitske novinske kuće Slobodna Dalmacija, finansijske prirode.

Reporter tuži Dodika

Magazin Reporter će podići tužbu protiv premijera Republike Srpske Milorada Dodika zbog, kako kaže glavni urednik ovog nedjeljnika Perica Vučinić, laži izrečenih u beogradskom dnevniku Blic.

Prijetnje novinaru Dana

Novinar Dana Hasan Hadžić, nakon učestalih prijetnji smrću od strane naoružanih lica, napustio je stan u tuzlanskom naselju Slavinovići i porodicu preselio na sigurno mjesto, piše Oslobođenje. Kao razlog  prijetnji navodi se serija tekstova koje je Hadžić objavio u Danima, a koji se bave kriminalnim aktivnostima smijenjenih i aktuelnih ministara u Vladi Tuzlanskog kantona.

U saopštenju koje je poslala redakcija lista Dani ističe se da policija, koja je više puta pozivana, nije intervenisala u slučajevima kada su Hadžića i njegovu porodicu uznemiravali naoružani ljudi.

“Redakcija našeg magazina vjeruje da se radi o realizaciji javno ponavljanih prijetnji našem novinaru od strane smijenjenog ministra u Vladi Tuzlanskog kantona Adiba Đozića”, stoji u saopštenju.

Đozić je, u razgovoru sa novinarem Oslobođenja, rekao da nije umiješan u incident te da je tog dana bio svjedok na suđenju.

¨      Izvještaj Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH(1)

Helsinški komitet za ljudska prava u BiH je prošle sedmice izdao opširan izvještaj o položaju medija u BiH u kontekstu ljudskih prava za 1999. godinu. Novosti o medijima u dva nastavka objavljuju ovaj sveobuhvatan izvještaj koji daje dobar presjek ataka na medije i novinare od strane vlasti i pojedinaca. Izvještaj je doprinos boljem razumjevanju teškoća sa kojima se susreću mediji u ovom tranzicijskom vremenu u BiH.

Položaj medija u BiH u kontekstu ljudskih prava

Posmatrani period: 01.01. - 31.12. 1999. godine

Helsinški komitet za ljudska prava u BiH od kraja 1998. godine s posebnom pažnjom prati položaj medija na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine pogotovo kada se radi o pojavama raznih oblika pritisaka vlasti i pojedinaca na medije, medijske radnike i njihove obitelji. U okviru projekta vrši se analiza stanja u vezi sa poštivanjem slobode izražavanja, slobode medija i položaja novinara u njima. Na temelju ovog projekta, odnosno analiza unutar njega, i kroz saradnju sa novinarskim udruženjima, javnim glasilima, svim novinarima pojedinačno, kao i sa drugim zainteresovanim nastoji se steći uvid u stanje u medijima kao i ocjenu u kojoj mjeri se poštuje sloboda izražavanja. U biti je težnja da se zajedničkim naporom unaprijedi sloboda izražavanja i novinarska prava i na toj osnovi vodi akcija na uklanjanju brojnih negativnih pojava u ovoj oblasti.

Helsinški komitet za ljudska prava u BiH ocjenjuje, u najkraćem, da je stanje u ostvarivanju slobode izražavanja i slobode medija u Bosni i Hercegovini u posmatranom periodu veoma teško. Primjerice, samo u majskom izvještaju Međunarodne helsinške federacije zabilježna su čak tri slučaja kada je riječ o ovom aspektu ljudskih prava. Ministar informisanja u Republici Srpskoj našao se na udaru srpskih ultranacionalista koji su mu otvoreno zaprijetili smrću, a zapaljen mu je i automobil. Načelnik opštine Zenica vršio je direktne pritiske na rukovodstva lokalnih medija nastojeći njihovu uređivačku politiku sasvim staviti u svoju službu. U tom izvještaju akcentiran je i slučaj premlaćivanja u Mostaru dvojice novinara Novog lista iz Rijeke.

Atentat na vlasnika i direktora Nezavisnih novina i Radija NES Željka Kopanju u Banja Luci u oktobru je kulminacija u nastojanju da se stvori atmosfera u kojoj mediji i novinari postaju meta za odstrel. Kopanja je pionir slobodnog novinarstva u Republici Srpskoj i prvi koji je podržao u tom entitetu medijsku integraciju BiH. Taj teroristički akt je, kao drastičan napad na nezavisno novinarstvo, demonstracija sile kojom se sijanjem straha želi sasvim ušutkati glas istine, demokratije i razuma. Ni u ovom kao ni u brojnim prethodnim slučajevima istraga o počiniocima tog gnusnog čina nije makla od početka. Nekažnjavanje ranijih fizičkih napada na novinare i medije ( ubistvo novinara u Zavidovićima, bacanje bombe na redakciju Dana, uništavanje opreme “Studija 99”...) stimulisalo je lov na novinare i dovelo do atentata na Kopanju sa izuzetno teškim posljedicama.

Helsinški komitet za ljudska prava u BiH ocjenjuje i izražava bojazan da bi u predizbornom periodu moglo doći do snaženja pritiska, prijetnji, pa čak i fizičkih nasrtaja i atentata na novinare i medije.

Tokom navedenog perioda Helsinški komitet je putem javnih glasila upozoravao na ozbiljnost situacije,  inicirao akcije radi suzbijanja raznih vidova pritisaka na novinare i slobodu javne riječi i uključivao se u aktivnosti na uspostavljanju legislative u ovoj sferi. Komitet je, uz ostalo, dao doprinos u dekriminalizaciji djela klevete i uvrede.

Helsinški komitet iz ugla zaštite ljudskih prava prepoznao je šest oblika ataka na slobodno novinarstvo i slobodu izražavanja: ugrožavanje lične sigurnosti novinara i fizički napadi na medije, pritisci na javna glasila i novinare, zatvorenost izvora informisanja i nedostupnost informacija, zakonska regulativa, zloupotreba medija. te materijalni položaj medija i novinara.

Ugrožavanje lične sigurnosti i fizički napadi na medije

Kako je već navedeno, tragični vrhunac atakovanja na novinare je atentat na direktora i glavnog i odgovornog urednika Nezavisnih novina i "NES radija" iz Banja Luke Željka Kopanju nakon čega su mu amputirane noge. Taj monstruozni napad uslijedio je nakon niza napisa u Nezavisnim novinama o finansijskim i drugim zloupotrebama vlastodržaca u Republici Srpskoj, a ocjenjuje se da je gnjev srpskih ultranacionalista posebno izazvala serija tekstova u kojima se po prvi put u tom entititetu u nekom glasilu istraživačkim postupkom otvorio dosje zločina srpskih nacifašista u proteklom ratu nad Bošnjacima, Hrvatima i drugima koji nisu srpske nacionalnosti. Očita je namjera bila da se auto-bombom ušutkaju Kopanja i njegova glasila, ali i zastraše mediji i novinari u Republici Srpskoj i BiH. Pokušaju ubistva Željka Kopanje prethodila su pisma i ucjene, prijetnja njemu i članovima porodice. Petnaestak dana prije atentata traženo je da plati svoju i sigurnost porodice sa 500.00 DEM. Važno je napomenuti da su njegova supruga i sin izbjegli posljedice eksplozije od koje je stradao Kopanja samo sticajem okolnosti.

Zastrašivanje poslenika javnog informisanja u Republici Srpskoj rezultiralo je i prijetnjom ministru informisanja u Vladi tog entiteta Rajku Vasiću. Njemu je zapaljen prazan automobil. Vršilac dužnosti predsjednika Srpske radikalne stranke Mirko Blagojević na jednom mitingu optužio je Vasića da je "učinio zločin nad srpskim narodom" i da je zbog toga zasjedao "prijeki četnički sud" (četnici su srpski nacifašisti op.r.), a odluka takvih sudova je u pravilu smrtna kazna. Vasiću se prijeti jer se neke njegove izjave nisu svidjele srpskim ekstremistima. Srpski ultranacionalisti demolirali su Radio "Osvit" u Zvorniku koji slovi kao nezavisna stanica, pri čemu je nanesena velika materijalna šteta. U Doboju je tamošnji gradonačelnik Mirko Stojičinović fizički nasrnuo na dopisnika RTV BiH i agencije BETA Milana Srdića. Nekadašnji kopredsjedavajući Vijeća ministara BiH, funkcioner Srspke demokratske stranke koju je osnovao Radovan Karadžić, Boro Bosić sada direktor termoelektrane u Ugljeviku isključio je struju prve alternativne RTV kuće u susjednoj Biljeljini PIM. Do isključenja je došlo nakon što je ta RTV snimila napad Bosića na jednog službenika bijeljinske opštine zbog uskraćivanja nekog njegovog "prava". Ekipa PIM htjela je premjestiti predajnik na drugo mjesto kao bi  se obezbjedilo alternativno napajanje, ali je zatekla obijen prostor za predajnik i oštećenu opremu.

Mika Damjanović Avdo, slobodni novinar iz Orašja, gdje je na vlasti Hrvatska demokratske zajednica, obratio se nadležnim institucijama u BiH zbog prijetnji smrću koje mu je uputio vlasnik jedne lokalne tvrtke Ivica Benković Maršev. On je novinaru zaprijetio odsjecanjem glave, ako bude snimao lokalitet gdje Benkovićeva tvrka gradi tržišni centar  ili ako bude pisao o samom Benkoviću. Na prostoru gdje dominira HDZ desio se i težak fizički napad na novinare nezavisnog Novog lista iz Rijeke (Republika Hrvatska), koji vrlo kritički piše o hrvatskom predsjedniku Tuđmanu i hrvatskim nacionalistima. Dvije neidentifikovane osobe izvele su iz hotela u zapadnom Mostaru novinare Roberta Franka i Ronalda Brmalja i teško ih pretukli, pri čemu je jednom od njih smrskana desna šaka "da ne bi mogao više pisati". U međunarodnoj mirovnoj misiji sumnjaju da bi napadači mogli biti čak lokalni hrvatski policajci. Među atacima na medije je podmetanje požara u Radio Usoru. Sa kioska u Mostaru u dva navrata nestao je kompletan tiraž nezavisnog nedjeljnika iz Zagreba Nacional.

Napadi na novinare karakteristični su i za prostor gdje je na vlasti Stranka demokratske akcije.  Tako su novinarka Branka Vrebac i snimatelj Pavle Čondrić iz Televizije Kiseljak, oboje Hrvati, maltretirani od grupe Bošnjaka u Udruženju šehida (palih boraca Bošnjaka muslimana - op.r.) Kantona Sarajevo. Na kraju im je pod prijetnjom oduzeta vrpca sa snimljenim materijalom. Plastičnim eksplozivom miniran je u Sarajevu repetitor Nezavisne RTV “Studio 99”. Opljačkana je i oprema RTV Bugojno.

Pritisci na medije i novinare

Anonimna pisma, prijeteći telefonski pozivi, zasretanje  novinara i upućivanje prijetnji su svakodnevica u medijskom životu u BiH. Pri tome treba naglasiti da javnost i nadležne institucije saznaju samo za dio tih pritisaka. Naime, mnogi novinari ne žele publicitet oko prijetnji koje im se upućuju smatrajući to cijenom svog profesionalnog angažmana, a dio ne želi provocirati nova maltretiranja njih ili njihovih najbližih. Nezavisna komisija za medije (IMC), uz ostalo, uvela je telefonsku liniju putem koje mogu novinari iz cijele BiH prijaviti ponašanja koja utiču na njihova prava i profesionalne privilegije. Novinari putem IMC mogu dobiti i pravnu pomoć.

Odgovorni urednik TV Zenica Medina Delibašić, odgovorni urednik Radio - Zenice Spahija Kozlić i šef informativno- prodajnog centra sarajevskih Večernjih novina u Zenici Selvedin Avdić uputili su pismo Visokom predstavniku povodom pritisaka i neprihvatljivih zahtjeva zeničkog gradonačelnika Ferida Alića. Neposredan povod je bio zahtjev Alića direktoru RTV Zenca Remziji Hukeljiću da smijeni Delibašićku i Kozlića ili će sam biti smijenjen. Razlog zahtjeva je to što je RTV Zenica objavila pismo jednog udruženja Aliji Izetbegoviću i Karlosu Vestendorpu u kojem se kritički govori o stanju u Zenici, gdje je na vlasti Izetbegovićeva SDA. Prijetnje gradonačelnika bile su upućene i povodom odbijanja povrata stanova Srbima i Hrvatima njihovim predratnim korisnicima

Do koje mjere ide politička paranoja prema nezavisnim novinama govori činjenica da je potpredsjednik  SDA Halid Genjac karikaturu u novogodišnjem četverobroju Oslobođenja iskoristio za oštar napad na uređivačku politiku tog uglednog nezavisnog lista  optužujući ga da izjednačava ulogu triju vodećih nacionalnih stranka u ratu - Srpsku demokratsku stranku, Hrvatsku demokratsku zajednicu i Stranku demokratske akcije. Tadašnji glavni i odgovorni urednik Oslobođenja Mehmed Halilović je argumentovano dokazao da je Genjac pogrešno "pročitao" karikaturu, te da je optužba o izjednačenim ulogama u ratu  bez ikakvog osnova. Halilović je  međutim naglasio da je Oslobođenje protiv koncepta nacionalnog političkog organizovanja s obzirom na tragične efekte te opcije i da je u tom kontekstu i SDA pod kritičkom lupom ovog lista. Diki Bejdić, dopisniku “Oslobođenja”, upućene su prijetnje nakon što su objavljeni njeni napisi s imenima lokalnih funkcionera koji žive u tuđim stanovima.

Karakterističan je primjer pristanka na cenzuru u Gradačcu. Tako SDA pod kontrolom drži lokalnu radio-stanicu koja je finansirana iz opštinskog budžeta, čiji su novinari istovremeno i dopisnici Dnevog avaza i RTV Tuzlanskog kantona. Pored ostalog, sekretar opštinskog sekretarijata za opštu upravu i društvenu djelatnost traži od novinara dostavu tekstova koji bi mogli biti “sumnjivi”, a sekretar sekretarijata za privrednu i komunalnu djelatnost zahtjeva da se ni jedna informacija iz tog resora ne objavi bez njegovog odobrenja.

Vjerski vođa muslimana u BiH reisu-l-ulema Mustafa efendija Cerić javno je optužio urednicu i voditeljicu Dnevnika TV BiH Midhetu Kusrpsahić što je u vrijeme Ramazana, a povodom katoličkog Božića upotrebljavala, uz ostalo, formulaciju Isus Krist, a ne kako bi po Ceriću trebalo Isa - prema Kur’anu. On okrivljuje Kurspahićku da se nije ponijela kao dobra Bošnjakinja muslimanka optužujući nju i kuću u kojoj radi za “katoliziranje muslimana”. Reis je misleći na kritičke napise u nezavisnoj štampi govorio o nekim “žurnalima koji šire mržnju prema islamu”. Takve neargumentovane optužbe uputilo je i udruženje Mladih muslimana (organizacija nastala prije Drugog svjetskog rata, a čiji je član od rane mladosti i Alija Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije i član Predsjedništva BiH) poslije napisa u Oslobođenju kojim se kritikuju nastojanja da se RTV BiH stavi samo u službu Bošnjaka i to muslimana i prozelitističke izjave reisa.

U Sarajevu je uhapšen i nakon reagovanja pušten Rade Popović, snimatelj tadašnje Srpske radio-televizije iz Banja Luke po osnovu kivične prijave iz 1992. godine da je kao tadašnji radnik RTV BIH otuđio vozilo te institucije. Popović je nakon saslušanja pušten i braniće se pred sudom u redovnom postupku. Ukupan odnos prema njemu ocijenio je korektnim. Međutim, u osnovi se ipak radi o prijetnji slobodi medija i slobodi kretanja u BiH.

Novinarka Dnevnog avaza iz Sarajeva Almasa Hadžić doživjela je neprijatnosti od policije Srbije (Savezna Republika Jugoslavija) na granici sa BiH prilikom povratka sa novinarskog zadatka u jugoslavenskoj pokrajini Sandžak gdje živi veliki broj Bošnjaka. Hadžićka je tri i po sata tokom noći i ranog jutra ispitivana o tom svom putovanju i kontaktima koje je ostvarila.

Reporterka TV BiH Sanela Prašović i njena porodica bili su izloženi žestokim prijetnjama nakon njene reportaže kojom je razotkrila ilegalnu mrežu obezbjeđivanja pasoša za Srbe u BiH. Prijetnje su posebno došle iz Celja (Republika Slovenija) gdje je locirana agencija koja se bavi ovom rabotom.

Udruženje Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Herceg-Bosna (HVIDRA HB) zaprijetila je trojici novinara hrvatske nacionalnosti - Peji Gašpareviću (novinska agencija HINA, čije sjedište u Zagrebu), Mariji Topić - Crnoja (EROTEL) i Blažici Krišto (HRTV Oscar C) - pod optužbom da izdaju hrvatske interese u BiH, jer su prisustvovali stručnom seminaru Nezavisne komisije za medije (IMC) u Mostaru. HVIDRA je eksponent hrvatskih ultranacionalista.

Udruga hrvatskih novinara oštro je prosvjedovala zbog toga što su tokom akcije SFOR-a u zapadnom dijelu Mostara (koja je vođena radi pribavljanja dokaza o djelovanju ilegalnih hrvatskih obavještajnih službi u BiH)  pripadnici međunarodnih snaga "nasilno upali u prostorije EROTEL-a i doslovce zatočili njegovih petnaestak djelatnika, prisiljavajući ih da svaki pred sebe stavi papir s napisanim imenom i prezimenom i tako ih fotografisali, te četiri sata držeći ih u svojevrsnom zatočeništvu". SFOR se oglasio tvrdnjom da EROTEL nije bio cilj operacije, ali da je smješten u zgrade koje su bile predmetom akcije.

Pritisak vlasti na medije i novinare izražen je i u sudskim sporovima povodom novinarskih napisa. Glavni i odgovorni urednik nezavisnog nedjeljnika Slobodna Bosna Senad Avdić osuđen je u dva navrata na uslovne kazne, a treći put oslobođen. Da je i tada osuđen, zatvor bi mu bio neminovan. No, i u tom slučaju vlast je demonstrirala silu šaljući u ranim jutranji satima sudske policajce po Avdića u redakciju, u vrijeme zaključivanja lista. Policajci mu nisu dozvolili da komunicira bilo s kim. Prisilno je doveden, dakle, radi oslobađajuće presude. Protiv Avdića je podneseno 15 krivičnih prijava, a u sličnoj situaciji je i glavni i odgovorni urednik drugog sarajevskog nezavisnog nedjeljnika Senad Pećanin, kao i urednici i novinari u toj redakciji, izloženi verbalnim, fizičkim i sudskim pritiscima.

Dolazak sudskih policajaca po Avdića  i oslobađajuća presuda došli su nakon što je Visoki predstavnik  Karlos Vestendorp u sklopu intervencija u pravosudnom sistemu suspendovao klevetu kao krivično djelo i zatražio njeno zakonsko premještanje u građanski postupak. U argumentaciji je iznesena potreba zaštite istraživačkog novinarstva.

Pritisci na novinare i medije nisu mimoišli ni Tuzlu. Permanentnim pritiscima izložen je list “Front slobode”. Nakon serije tekstova u kojima je ovaj list na argumentovan način dokazao da je Tuzla jednoj svojoj ulici dala ime SS oficira Muhameda Hadžiefendića, redakcija je stalno bila izložena telefonskim prijetnjama. Jednog dana ulaz u redakciju je osvanuo sa iscrtanim kukastim krstovima, a drugi put je ispod vrata ubačen spisak ljudi za odstrijel. Glavnom i odgovornom uredniku Sinanu Aliću upućuje se anonimna prijetnja uz napomenu: “povedi malo računa, imaš divnog sina”. Poslije serijala “Pravo na neodgovornost” u kome je razotkriveno ponašanje ex-ministra pravde Tuzlanskog kantona, Šemse Softića, autoru ovoga teksta Sinanu Aliću stižu anonimne telefonske i pismene prijetnje. Protiv ovog autora tokom prošle godine vođena su i dva sudska spora u kome su tužitelji bili rektor Univerziteta u Tuzli, Sadik Latifagić, i predsjednik Federacije BiH, Ivo Andrić Lužanski. Oba su obustavljena jer su tužitelji, nakon jednogodišnjeg sporenja, odustali od tužbe.

Dopisnik Radio Slobodna Evropa iz Tuzle, Marko Divković, je na besprimjeran i siledžijski način od strane tjelohranitelja Ante Jelavića bio izbačen iz prostorija tuzlanskog  HDZ-a samo zbog toga što im je uputio pitanje: “Dokle ćemo čekati na saopštenje?”

TV Studio FS – 3 ( vlasništvo Fronta slobode ) je jednog dana, bez ikakvog upozorenja, ostao bez struje uz obrazloženje da postoji neki dug prema Elektrodistribuciji. Naknadno je utvrđeno da dug ne postoji, a u Elektrodistribuciji nikad nisu ustanovili ko je  i zašto ostavio studio bez električne energije. Riječ je o TV stanici koja je u Tuzli prepoznatljiva jer pušta muziku i filmove iz SR Jugoslavije.     (nastaviće se)

Slusajte svojim usima!

Gledajte svojim ocima!

Mislite svojom glavom!

Pretplata na Novosti o medijma

Savjet Media plan Instituta

Prof.dr Muhamed Nuhić, Hamza Bakšić (Sarajevo); Perica Vučinić (Banja Luka); mr Lenart Šetinc (Ljubljana); Prof.dr Mario Plenković (Zagreb); mr Louis de la Ronciere (Paris); mr Aleksandar Todorović (Montreux); Prof. dr Slavo Kukić (Mostar); Prof.dr. Miroljub Radojković (Beograd).