Novosti o medijima

Novinarstvo i demokratija Mediji u tranziciji

Novosti o medijima su petnaestodnevni servis koji govori o medijskoj situaciji u BiH, najvažnijim medijskim događajima, medijskoj legislativi, odnosu medija sa državom i međunarodnom zajednicom....

Pretplata na Novosti o medijma

S A Z E T A K

Broj 51, Serija I

Sarajevo, 7. februar 2000.

¨      Odgovornost za mir

Mediji, istina i pomirenje (1)

U Sarajevu je 4. februara odrzan okrugli sto na temu “Istina i pomirenje” kojem su prisustvovali ugledni javni radnici iz cijele BiH, susjedne Hrvatske i SR Jugoslavije, te predstavnici medjunarodnih organizacija i diplomatskih predstavnistva. Cilj ovog skupa bio je pokretanje opstegradjanske inicijative u BiH o postizanju saglasnosti o priznavanju nasilja sto su ga pretrpjele sve zrtve tokom nedavnog rata. Formiranjem Komisije za istinu i pomirenje, koja bi na objektivan i profesionalan nacin, trebalo da izvijesti o uzrocima i prirodi pretrpljenog nasilja. sprijecilo bi se ponavljanje zlocina.

Ugledne goste, strucnjake u razlicitim oblastima drustvenog zivota, pitali smo da li mediji mogu uticati na proces pomirenja i otkrivanja istine, te na koji nacin je to moguce ostvariti.

¨      Monitoring:

Kako dnevne novine u BiH izvjestavaju o ratu u Ceceniji

Oslanjanje, uglavnom, na zapadne novinske agencije

Sve dnevne novine u BiH rat u Ceceniji prate iskljucivo kroz agencijske vijesti, dosta neutralno, i bez upustanja u komentarisanje tamosnje situacije, ili prognoziranje daljeg toka dogadjaja. Sve novine, kao srz plasiranih informacija, koriste zapadne izvore koji se oslanjaju na vijesti dobijene iz oba zaracena tabora. Eventualna naklonost nekoj od strana u sukobu se moze izvuci eventualno kroz plasiranje naslova ili zanemarivanje pojedinih cinjenica sa fronta.

¨      Srbija

Novinari kod Nusica

Pedesetak beogradskih novinara okupilo se proteklog ponedeljka na Trgu Republike, ispred spomenika cuvenom srpskom komediografu i satiricaru, Branislavu Nusicu, u nameri da i na ovaj nacin skrenu paznju na represiju koja se poslednjih meseci sprovodi nad nezavisnim medijima u Srbiji, a pre svega na pogubni zakon o informisanju, koji vec vise od godinu dana daje mogucnost sudovima da glasila i njihove urednike kaznjavaju cak i za »nepodobne« citate izjava izrecene na javnom mestu ili u intervjuu. Akciju na Trgu organizovalo je Nezavisno udruzenje novinara Srbije sa namerom da se ona omasovi, postane tradicionalna i uvek obogacena simbolicnim programom, koji podseca na najaktuelnije dogadjaje. Ovoga puta, uz citanje protestnih pisama i poruka, jedan od clanova Izvrsnog odbora Nezavisnog udruzenja sedeo je na stolici zavezanih usta, ispod stuba na kome su bila ispisana imena sudija cijim je odlukama, utemeljenim na Zakonu o informisanju, uziman zestok harac nezavisnoj stampi.

¨      Vijesti

OSCE misija u BiH osudjuje najnovije prijetnje novinarima

OSCE misija u Bosni i Hercegovini izrazava duboku zabrinutost povodom nedavnih prijetnji upucenih Hasanu Hadzicu, novinaru magazina Dani iz Tuzle i Adi Lepari, novinaru magazina AS iz Travnika. Takodje, posebno zabrinjava i cinjenica da su ponovljene prijetnje upucene Zeljku Kopanji, uredniku Nezavisnih novina, koji je tesko ranjen u oktobru 1999., zbog serije clanaka koje je objavio o ratnim zlocinima Srba u Teslicu, smatraju u OSCE-u.

SFOR neodlucan u akciji protiv EROTEL-a

Zamjenik Visokog predstavnika za medije Simon Haselock izjavio je, prilikom gostovanja u Skoli novinarstva Media Plana, da komanda SFOR-a do sada nije bila voljna upustiti se u akciju zabrane rada EROTEL-u, te zbog toga ova kuca i dalje nelegalno emituje svoj program. “Tuzno je sto je medjunarodna zajednica u BiH nejedinstvena, tako da su neke odluke izgubile na efikasnosti” – rekao je Haselock studentima Media Plana. On je jos dodao da se u zadnje vrijeme pojavljuju i razmisljanja da ne bi trebalo poduzimati ostru akciju protiv Erotela, zbog promjene vlasti u Hrvatskoj. Po Haselock-u, takav stav sada zastupaju SAD, koje su nekada bili glavni zagovornik vojnih mjera. Ipak, on je dodao “da se moze kladiti” da ce problem Erotela biti rijesen do pocetka marta, ne precizirajuci na koji nacin.

RTV Zenica prijeti strajkom

Sindikalni odbor RTV Zenica uputio je upozorenje Opcini ovog grada da ce, ukoliko ne izvrse obaveze osnivaca, stupiti u strajk. Kao razlog se navodi katastrofalno tehnicko stanje ove kuce i cinjenica da Opcina uplacuje tek jednu sedminu sredstava potrebnih za emitovanje, pisu Vecernje novine.

¨      Izvjestaj Helsinskog komiteta za ljudska prava u BiH (2)

Helsinski komitet za ljudska prava u BiH je nedavno izdao opsiran izvjestaj o polozaju medija u BiH u kontekstu ljudskih prava za 1999. godinu. Novosti o medijima u dva nastavka objavljuju ovaj sveobuhvatan izvjestaj koji daje dobar presjek ataka na medije i novinare od strane vlasti i pojedinaca. Izvjestaj je doprinos boljem razumijevanju teskoca sa kojima se susrecu mediji u ovom tranzicijskom vremenu u BiH.

Polozaj medija u BiH u kontekstu ljudskih prava

Posmatrani period: 01.01. - 31.12. 1999. godine  

Zatvorenost izvora i nedostupnost informacija

Helsinski komitet za ljudska prava u BiH u vise navrata je javno izrazio zabrinutost zbog ucestale pojave zatvorenosti izvora informisanja i netransparentnosti u radu organa na svim nivoima vlasti, kao i javnih preduzeca i ustanova, cime su gradjani uskraceni u ostvarivanju prava da budu informisani o radu institucija, ciji se rad tice njihovog ekonomskog, socijalnog, politickog i kulturnog polozaja. Ignorantski odnos prema svojim biracima ilustrovacemo s nekoliko primjera.

Posebno isticemo zatvorenost Ministarstva unutrasnjih poslova Federacije BiH i nekooperativnost prema javnim glasilima ministra Mehmeda Zilica, primjera radi, povodom bezrazloznog i nedozvoljenog uskracivanja informacija u slucaju ubistva njegovog zamjenika Joze Leutara i niza nerasvijetljenih teroristickih ataka u srednjoj Bosni. Helsinski komitet ukazuje i na restriktivan odnos sluzbi informisanja Predsjednistva i Vijeca ministara BiH. Karakteristican je slucaj kada je na pitanje glavnog i odgovornog urednika Dana Senada Pecanina kako se formira i trosi kantonalni budzet, ministar finansija Tuzlanskog kantona odgovorio: “Nisam zainteresiran da vam dam informaciju”. Ovdje treba posebno ukazati na pojavu selektivnog davanja informacija iz drzavnih i entitetskih organa pojedinim medijima, naravno, onima sto su pod kontrolom neke od nacionalnih stranaka. Alija Izetbegovic na pitanje ima li Dnevni avaz ekskluzivno pravo na njegove izajve, intervjue i uopste njegova obracanja javnosti odgovorio je: “Nema ekskluzivno pravo, ali ja ne mogu stici na sve strane”. Izetbegovic je inace podijelio novinare na one koji jesu i one koji nisu “novinari - prostitutke”, aludirajuci na podrsku medjunarodnih organizacija nezavisnim medijima u BiH.

Srpska radikalna stranka Republike Srpske sest mjeseci prije atentata na Kopanju zabranila je prisustvo press - konferencijama te stranke novinarima njegovih Nezavisnih novina. Generalni sekretar te stranke Ognjen Tadic je to objasnio tvrdnjom da su novinari tog lista pisali “lazi i neistine sa konferencija za medije SRRS”.

Hrvatska demokratska zajednica takodjer ima svoje medije i svoje miljenike medju novinarima. Zatvorenost za javnost njihovih zvanicnika i zastupnika u vlasti posebno je karakteristicna za sredine gdje je HDZ dominirajuca politicka snaga.

No, i pored ovakvog stanja, novinari i ekipe nezavisnih medija, posebno pisanih, uspjevaju razvijati svoj profesionalni istrazivacki rad otkrivajuci niz bitnih cinjenica koje govore o nedjelima i odgovornim za njih u ratnom periodu, ali i o zloupotrebama, kradjama i svercu u poratnom vremenu i odgovornosti nosilaca vlasti za to. U tom kontekstu su i napisi o opstruktorima provedbe Dejtonskog sporazuma. Niz istraga i sudskih procesa pokrenut je tek nakon pritiska javnosti do kojih je doslo nakon novinarskih nalaza o kriminalnim radnjama i njihovim izvrsiocima. Tako se sire prostori slobode javne rijeci i doprinosi demokratizaciji u izuzetno teskim okolnostima.

Zakonska regulativa

Helsinski komitet za ljudska prava u BiH tokom 1999. godine insisitirao je na zakonskom regulisanju oblasti javnog informisanja i komuniciranja. Kako je vec istaknuto, tadasnji Visoki predstavnik Karlos Vestendorp donio je odluku da djela uvrede i klevete ne budu u krivicnom zakonu, vec da se vode kao parnicni postupak. Nezavisna komisija za medije i Helsinski komitet pripemili su i amandmane za Parlament Federacije BiH sa zahtjevom depenalizacije uvrede i klevete. No, nakon ovog pojavio se problem visina novcanih kazni za tretiranje uvrede i klevete u okviru gradjansko - pravne sfere. Naime, predlozene su izuzetno visoke novcane kazne koje same po sebi prijete slobodnom novinarstvu i vode autocenzuri. Izricanje takvih kazni redakcijama znacilo bi prakticno gasenje glasila. Otuda federalni Ombudsmeni predlazu da novcane kazne budu simbolicne (1 DEM), a da ostecena strana dobije satisfakciju objavljivanjem prave informacije i javnim izvinjenjem.

Mjere Vestendorpa obuhvatile su i sistemsko rjesavanje uredjenja osnovne RTV mreze u BiH. U tom sklopu predvidjena je transformacija RTV BiH u dvije cjeline - RTV Federacije BiH i dio koji bi sa drugim djelovima sistema cinio Javni RTV servis za cijelu BiH, sto je od kapitalnog znacaja za mirovni proces, dakle normalizaciju stanja u zemlji i njenu demokratizaciju. Politicki otpori, odnosno suprotstavljanje nacionalnih oligarhija ometa zavrsetak tog sustinskog zahvata u medijskom prostoru BiH. Helsinski komitet je dao punu podrsku tom projektu izrazavajuci potom nezadovoljstvo blokadom procesa transformacije.

Posebno zestok otpor uspostavljanju Javnog RTV servisa na nivou BiH pruza premijer Republike Srpske Milorad Dodik, koji je inace politicki favorit medjunarodnih autotriteta. Provedena je odluka Visokog predstavnika da se glavna RTV u Republici Srpskoj (Srpska RTV) preimenuje u RTV Republike Srpske. No, bitka za transformaciju RTV RS u medijski centar koji bi prije svega djelovao kao javni servis nije zavrsena. I u ovom slucaju doslo je do sukoba izmedju predstavnika medjunarodne misije s premijerom RS Dodikom, povodom njegovog nastojanja da u RTV RS uspostavi punu vladinu kontrolu. Kako bi potakao proces transformacije RTV u BiH, Visoki predstavnik Volfgang Petric donio je odluku o sastavu Upravnog odbora za RTV Federacije BiH. Stranka demokratske akcije i Hrvatska demokratska zajednica su se pobunile protiv sastava tog tijela, jer u njemu nisu ljudi koji bi slusali stranacke naloge. Treba znati da su SDA i HDZ mogli inicirati u federalnoj skupstini donosenje odluke o sastavu tog Upravnog odbora, a nisu to ucinile, kao sto inace blokiraju postupak uspostave RTV na razini Federacije BiH, odnosno transformaciju RTV BiH. Inace, i u RTV BIH i u RTV RS postoji medjunarodni nadzor.

Pozitivan potez u ovom podrucju povukli su zajednicki nadlezni entitetski ministri Fahrudin Rizvanbegovic i Rajko Vasic upucivanjem inicijative Ministarskom vijecu BiH za pokretanje procedure za pristupanje BiH konvencijama i pratecim protokolima Vijeca Evrope koje se odnose na oblast medija. Radi se o konvencijama o prekogranicnoj televiziji, o zastiti autorskih i srodnih prava u emitovanju satelitske televizije, te dopunskim protokolima. Time je pokrenuto ispunjenje manjeg dijela obaveza na nivou entiteta i BiH u cjelini kada se radi o reformi medija. Te obaveze, utvrdjene Madridskom deklaracijom, su i medju preduslovima za prijem BiH u Vijece Evrope.

Poseban problem je EROTEL, RTV organizacija koja reemituje na teritoriji BiH programe susjedne Republike Hrvatske sluzeci u osnovi velikohrvatskim namjerama u BiH i pod patronatom je HDZ. Zbog odbijanja EROTELA da svede svoj angazman u BiH postujuci njene zakonske propise, Nezavisna komisija za medije (IMC) je izrekla zabranu (re)emitovanja njegovih programa. U EROTEL-u odbijaju provodjenje te odluke, pa je cak najavljena mogucnost angazovanja SFOR-a. Uz ostalo, IMC je trazio da EROTEL u BiH koristi 11 umjesto dosadasnjih 41 RTV predajnik.

Inace, IMC je intervenisala zbog nelegalnog reemitovanja programa RTV Srbije iz susjedne Savezne Republike Jugoslavije. Odlukom je zabranjeno prenosenje tog programa putem predajnika na Trebevicu iznad Sarajeva.

Vise elektronskih medija u BiH kaznjeno je zbog neurednosti u prijavljivanju i nepostivanju normi u sferi distribucije programa, odnosno koristenja frekvencija. IMC je izdala dozvole za privremni rad radio i TV stanica. Iz IMC najavljuju gasenje mnogih od 227 elektronskih medija u BiH, jer nece moci ispuniti stroga pravila za dobijanje dozvola u trajanju od dvije do pet godina.

Zloupotreba medija

Nezavisna komisija za medije (IMC) je reagovala u nizu navrata i na zloupotrebe medijske pozicije. Tako su suspenzijom od po tri mjeseca kaznjeni RTV Sveti Georgije u Republici Srpskoj, zbog povrede programsko-uredjivackog kodeksa i potom odbijanja da plati izrecene novcane kazne, te Radio-postaja Mostar u dijelu grada pod kontrolom Hrvatske demokratske zajednice. Suspenzije su bile ukinute nakon ispunjenja zahtjeva IMC. Suspendovano je i emitovanje TV progarama Kanal S u Republici Srpskoj, a u tom entitetu kaznjavani su novcano radio-stanice Sveti Jovan (vlasnik kcerka Radovana Karadzica), Radio Srpsko Sarajevo, RTV Srebrenica, a na prostoru vlasti Hrvatske demokratske zajednice suspendovano je emitovanje Radio-postaje Drvar. Hrvatska RTV Herceg-Bosna iz Mostara kaznjena je novcano zbog opetovanih prekrsaja. Suspenzije su ukidane prije njihovog isteka ako su rukovodstva tih RTV stanica u medjuvremenu prihvatile norme iz Kodeksa koje je propisala IMC i odluke tog tijela.

Sve pomenute kazne su izricane zbog ratnohuskackog, odnosno sovinistickog djelovanja tih medija, te poticanja mrznje prema mirovnim snagama, odosno nedostavljanja snimaka dijelova programa za koje se sumnjalo da su suprotni Kodeksu o uredjivanju RTV programa u BiH. Za godinu dana rada u IMC su zabiljezili 150 krsenja Kodeksa, a u 36 slucajeva je donesena odluka o kaznjavanju.

Materijalni polozaj medija i novinara

Tezak materijalni polozaj medija i novinara ozbiljna je prijetnja slobodi medija i njihovom opstanku. Zapadni medijatori zagovaraju potrebu da mediji u BiH postanu profitabilna preduzeca. To je sasvim neskladno realnosti zemlje razorene ratom u kojoj je reaktiviran tek mali dio privrede, privatizacija je tek u zacetku, a u BiH vladaju siva ekonomija, sverc i korupcija. Medijsko trziste je suzeno, cijena stampe visoka, a kupovna moc stanovnistva je sasvim mala.

Medjunarodni subjekti stoga moraju tek formirati strategiju u oblasti medija u BiH prilagodjenu njenim datostima i perspektivama vodeci racuna da su nezavisna, profesionalna i istrazivacki angazovana javna glasila od bitnog znacaja za mirovni proces i ukupan preobrazaj zemlje. Naglo povlacenje nekih donatora u ovom podrucju i prepustanje medija nepostojecem trzistu vode gasenju znacajnih javnih glasila sto nikako nije u korist procesa demokratizacije i vracanja medjunacionalnog povjerenja i, u krajnjem, djelotvornosti medjunarodne misije u BiH.

Medju drasticnim primjerima polozaja medija jeste gasenje vrlo cijenjenog magazina Svijet. Zbog nedostatka finansijskih sredstava prestao je sa izlazenjem i jedini nezavisni sedmicnik na podrucju Unsko - sanskog kantona Prezent. Pod uticajem vlasti (SDA) sve firme s ovog podrucja prestale su oglasavati u Prezentu pa cak odbile platiti izvrsene usluge.

Na sudbinu medija i novinara bitno utice cinjenica da zakonski nije regulisan njihov status, sto je dovelo do pravne nezasticenosti novinara. Neosjetljivost nekih stranih faktora u medijskom prostoru BiH za polozaj novinara dosla je do izrazaja u “slucaju OBN”. Naime, vodi se maratonski sudski spor izmedju OBN i 11 otpustenih novinara. “Zbog stalnog varanja u vezi sa radnim ugovorima, te zbog sikaniranja od strane nadleznih” bivsi novinari OBN traze naknadu stete od 200.000 DEM. Doslo je do otpustanja i u Radiju FERN. Medju ostalim otpusten je novinar Dzevdet Tuzlic, a da s njim novi direktor ove stanice nije htio ni porazgovarati tim povodom.

Drastican je slucaj sa 39 radnika RTV “Studio 99” koji su uputili molbu IMC da intervenise kod direktora te RTV kuce Adila Kulenovica kako bi im bio isplacen dug za ulozeni rad od 80.000 DEM. Ti radnici navode da su izbaceni s posla bez objasnjenja i pod nadzorom tjelohranitelja, te bez prava da uzmu licne stvari. Kada je jedan bivsi radnik minirao u ljutnji repetitor “Studija 99”, Kulenovic je reagovao putem stampe nazvavsi svoje bivse radnike “teroristima i utjerivacima duga”.

Ured Visokog predstavnika (OHR) i domace vlasti se uzajmano optuzuju za materijalno stanje medija. Tako je OHR, za sada bez efekta, inicirao da federalna vlada otpise milionske dugove RTV BiH kako bi ova RTV kuca u proces transformacije usla od finansijske nule. To je bio odgovor na prigovore domacih vlasti na izosatanak strane pomoci za federalnu RTV BiH. Iz OHR su pri tome ukazali da SDA i HDZ traze donatorsku pomoc za federalnu RTV BiH, a trose velike sume na kantonalne RTV stanice koje nisu nezavisne, multietnicke i finansijski transparentne. Ovo je zorna ilustracija stanja u medijskom sistemu u BiH u kojem je nuzno sto prije dodatno intervenisati, kako bi se stvorili uslovi za njegovu reformu i materijalnu stabilizaciju.

Zakljucak

Helsinski komitet za ljudska prava u BiH ocjenjuje da u BiH ima javnih glasila koja se priblizavaju kriterijima objektivnog novinarstva i standarda, ili su ih vec dosegli. Njihovo djelovanje i ucinak su od izuzetnog znacaja za provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma i ukupan demokratski preobrazaj zemlje. Na suprotnoj strani su mediji pod kontrolom nacionalnih oligarhija koje opstruiraju mirovni proces i demokratizaciju. Otuda je nuzno ubrzati proces sveukupne reforme medijskog sistema u BiH, sto nije moguce izvesti bez punog aktiviteta mirovne misije u BiH i medjunarodnih institucija van nje. Osmisljen donatorski angazman je nuzan ukoliko se uistinu hoce sacuvati i razvijati dostignute vrijednosti u sferi javnog komuniciranja.

Javna glasila su, uz ostalo, od sustinskog znacaja za afirmaciju i zastitu ljudskih prava i sloboda i Helsinski komitet za ljudska prava u BiH ce sve uciniti da dalje razvija saradnju s njima. U protekloj godini, zahvaljujuci toj saradnji, tematika prava i sloboda covjeka se ustalila kao redovan sadrzaj u brojnim glasilima u BiH, sto je doprinijelo porastu drustvene osjetljivosti za tu tematiku.

Na kraju, treba ukazati na nekoliko ohrabrujucih cinjenica u sferi javnog komuciranja u BiH. Tako je privatna nezavisna novinska agencija ONASA, nastala u okrilju Oslobodjenja, otvorila dopisnistvo u najvecem gradu Republike Srpske Banja Luci. U Mostaru je poceo sa radom, uz medjunarodnu pomoc, Studio 88 u kojem ce raditi mladi iz oba dijela grada. Misija OSCE i Ured ombudsmena Federacije BiH dogovorili su se o uspostavi pomocnika ombudsmena za medije koji ce pratiti ostvarivanje i krsenje prava izrazavanja i djelovanja i kretanja novinara i ucestvovati u provedbi i kreiranju zakonskih normi u ovoj oblasti. Na ovu funkciju postavljen je dugogodisnji komentaror i do skoro glavni i odgovorni urednik Oslobodjenja Mehmed Halilovic, koji je bio i prvi predsjednik Unije nezavisnih profesionalnih novinara BiH. Helsinski komitet za ljudska prava u BiH pozdravlja ove poteze kao neposredan doprinos razvijanju demokratskog medijskog okruzenja u BiH.

Slusajte svojim usima!

Gledajte svojim ocima!

Mislite svojom glavom!

Pretplata na Novosti o medijma

Savjet Media plan Instituta

Prof.dr Muhamed Nuhic, Hamza Baksic (Sarajevo); Perica Vucinic (Banja Luka); mr Lenart Setinc (Ljubljana); Prof.dr Mario Plenković (Zagreb); mr Louis de la Ronciere (Paris); mr Aleksandar Todorovic (Montreux); Prof. dr Slavo Kukic (Mostar); Prof.dr. Miroljub Radojkovic (Beograd).