Novosti o medijima

Novinarstvo i demokratija Mediji u tranziciji

Novosti o medijima su petnaestodnevni servis koji govori o medijskoj situaciji u BiH, najvažnijim medijskim događajima, medijskoj legislativi, odnosu medija sa državom i međunarodnom zajednicom....

Pretplata na Novosti o medijma

S A Z E T A K

Broj 52, Serija I

Sarajevo, 21. februar 2000.


¨      Gasenje EROTEL-a

Stvorene tehnicke i politicke pretpostavke za Federalnu televiziju

Nezavisna komisija za medije (IMC), uz obezbjedjenje jedinica SFOR-a, sprovela je 17. februara akciju zatvaranja hrvatske televizije u BiH “EROTEL”. Akcija, u okviru koje je prekinut EROTEL-ov signal iz studija u Mostaru, dogodila se na Mikuljaci, nekoliko kilometara sjeverno od Mostara, cime je onemogucena bilo kakva transmisija programa ove televizije. Takodje, na jos nekoliko lokacija u takozvanom hrvatskom dijelu Bosne izvedeni su tehnicki zahvati cime su, sada vec bivsi, EROTEL-ovi predajnici stavljeni u funkciju Federalne televizije.

¨      Monitoring:

Njeno velicanstvo konferencija za stampu

Da li u tv programima dominiraju saopstenja i  konferencije za stampu

Mladi novinari koji pohadjaju Skolu novinarstva Media plana govore da se mnogo iscrpljuju prateci brojne konferencije za stampu. Istovremeno jedan od najcescih poslova sa kojim se susrecu u desku jeste kracenje brojnih saopstenja koja faksom stizu u redakciju. Njihova zapazanja provjerili smo u jednom kratkom  monitoringu  koji  analizira poziciju i ucestalost izjava za stampu i konferencija za stampu u BiH radio-difuzijskim (elektronskim) medijima. Cilj istrazivanja je bio da se utvrdi kakva je uloga takvih priloga u okviru centralnih emisija vijesti i zasto je to tako. Do kojeg nivoa su takvi “prilozi” ili “izvori” tretirani kao specificna vrsta novinskih dogadjaja i zbog cega? Postoje li indicije da bosanski novinari tretiraju konferenciju za stampu i izjavu za stampu kao posebnu vrstu novinarskog zanra, a ne kao izvore informacija? Na koji nacin takva praksa utjece na opsti kvalitet informativnog programa, a s obzirom na raznolikost priloga, relevantnost izvora i tema, kao i drugih obveza javnih radio-difuznih organizacija  naspram publike (naprimjer, obveza da se emitiraju interesantne informacije kao i takozvana “watchdog” funkcija medija u modernim demokratijama). I konacno, ima li razlika izmedju analiziranih tv kuca u pogledu gore navedene problematike?

¨      Medijska scena u Hrvatskoj nakon izbora

Presvlacenje odora

U sredisnjem Dnevniku Hrvatske televizije 13. ozujka godine 1993., kad bas i nije bilo dobrih vijesti, novinar Damir Matkovic je uz smijesak objavio: "Slobodna Dalmacija je pala!"

Tako je glasio pocetak vijesti o slomu strajka novinara Slobodne Dalmacije prije sedam godina i to je ishodisna tocka sedmogodisnje povijesti, a i buducnosti u slijedecem razdoblju, hrvatskih medija.

Miroslav Kutle, hrvatski neues riches, kojem je politickom odlukom pripao splitski dnevnik (zajedno s jos 175 poduzeca!) nalazi se na pocetku svog zatvorskog puta. Kao jedna od prvih zrtava nove vlasti uhapsen je zbog isisavanja vise od 10 milijuna maraka iz najveceg hrvatskog distributera "Tiska" cime je ugrozio citavu hrvatsku novinsku djelatnost. Njegova nedjela u Slobodnoj Dalmaciji, kad su razvlasteni novinari - vlasnici tog lista koji su to postali po Markovicevim  predratnim privatizacijskim zakonima - i drugdje, sto je radio pod visokim sponzorstvom HDZ-a, tek cekaju na svoje procese.

Anti -  Mesiceva propaganda

Sama Slobodna Dalmacija, od 1993. kad ju je napustila vecina profesionalaca koji su tu novinu doveli do vrhunskog zurnalizma, bila je vjerna sluzenju svojevremeno ratnoj, prvenstveno antibosnjackoj, propagandi, zatim odredjenim politickim krugovima i obavjestajnim sluzbama, ostala je "dosljedna" sebi i u prvom mjesecu nove hrvatske demokracije kad je klimavim dokazima bjesomucno napadala, danas vec hrvatskog predsjednika Stipu Mesica, kao suradnika jugoslovenske tajne sluzbe  UDBA. Glavni urednik Josip Jovic je pisao feljton o predsjednickom kandidatu, "udbasu" Mesicu. Po vlastitom priznaju izvor su mu bile neke "drzavne sluzbe". Slobodna je cak najavljivala i skoro hapsenje Mesiceve glasnogovornice iznoseci policijske podatke o njoj - visinu, boju kose, itd., a za difamiranje Mesiceve supruge gadljivo su se posluzili prebrojavanjem krvnih zrnaca pisanjem da je Srpkinja, sto Mesic nikad nije ni krio, i da, cak sto vise, nema hrvatsku osobnu iskaznicu.

Tesko je vjerovati da su antimesicevsku harangu potakli vladajuci SDP i HSLS kojima bi u predsjednickoj utrci bilo u interesu politicko uklanjanje Mesica, ali ono sto otvara sumnju u buducnost hrvatskog novinarstva je cinjenica, da se iz te dvije stranke nisu jasno odredili oko napada na Mesica. Hoce li se i ubuduce za "raskrinkavanje" politickih protivnika upotrebljavati mediji u vlasnistvu drzave, sto Slobodna Dalmacija - nakon razvlascivanja Kutle - danas jest?

Raspadom Slobodne Dalmacije godine 1993. nastao je tjednik Feral Tribune koji je s jos nekim novinama - prvenstveno dnevnikom iz Rijeke Novim listom i tjednikom Nacional - te odredjenim krugovima u kulturi za konacnu smjenu Tudjmanove vlasti napravio vise nego citava hrvatska opozicija koja se trijumfalno popela na vlast. Uostalom, novi hrvatski premijer Ivica Racan vec mjesecima odbija dati intervju “subverzivnom” i uvijek kriticnom Feralu, ali je zato novoj novinarskoj "demokratskoj" eliti uhljebljenoj u izdanjima Europapres holdinga (Jutarnji list, Globus), medijskog magnata Nine Pavica, svojerucno dodijelio grafiku Ede Murtica "3. 1. 2000." namijenjenu stotini "najzasluznijih za hrvatsku demokraciju". Medju uzvanicima i dobitnicima naravno nije bilo "Feralovaca", ali je tu bio Damir Matkovic, lik s pocetka price.

Matkovic je danas predsjednik "Foruma 21", udruge novinara elektronskih medija koja se zalaze za pretvorbu Hrvatske televizije od drzavne, odnosno partijske, televizije u javnu. Niz HTV-ovih, odnosno HDZ-ovih, propagandista prije nesto vise od godinu dana, kad se val mogucih promjena poceo osjecati i u medijskom zraku, sjetilo se profesionalizma, svoje demokratske zadace, i snazno su krenuli u akciju podsjecajuci na one nekadasnje clanove Saveza komunista Hrvatske, koji su s clanskim iskaznicama HDZ-a tvrdili da su oni godinama podrivali, uspjesno, staru Partiju. "Forum 21" se nametnuo kao glasnogovornik demokratskih promjena, a Damir Matkovic vec figurira kao novi direktor HTV-a. Cinjenica da je bas iz ruku premijera Racana primio priznanje kao osvjedoceni demokrat nece smetati. Dapace. Vlasti se mijenjaju, ali to jos ne znaci da ce se i Hrvatska televizija promijeniti.

Cekaju se promjene na HTV-u

Jos nema ni kozmetickih kadrovskih promjena na HTV-u. Glavni direktor Ivica Vrkic ponudio je svoju ostavku, ali ga jos nitko ne dira. Obrad Kosovac, glavni urednik HTV-a, je cak javno bacio Racanu rukavicu u lice porucivsi mu da mu ne da ostavku, jer da ga Racan nije ni postavio na to mjesto - nego Tudjman. Bilo je to jedno od rijetkih, nostalgicnih, spominjanja Tudjmana u hrvatskoj javnosti nakon promjene vlasti. Kosovac je bio i clan glavnog odbora HDZ-a. Njegova kolegica, urednica na HTV-u, Hloverka Novak - Srzic je bila isto, a svojevremeno je dala svoj neizmjerljiv obol u “olovnim” hrvatskim godinama sireci nacionalisticku histeriju. Za razliku od dosljednog Kosovca, Hloverka Novak - Srzic danas pere ruke vjerojatno zalosna sto novi hrvatski predsjednik nije Drazen Budisa. On je, naime, nedavno izjavio da izuzetno cijeni Hloverku Novak - Srzic. Vlast cijeni poslusne televizijske novinare. Ta ljubav je uzajamna - TV novinar Ivan Loncar usao je u Sabor na listi oporbene cetvorice, TV novinar Tihomir Ladisic je bio glasnogovornik SDP-a i HSLS-a. Njih je HDZ kao neposlusne bio uklonio s ekrana. Danas ce se vjerojatno vratiti u tu kucu, ali ostaje pitanje da li ce im se vjerovati da su jos "neposlusni".

HTV je bila najmocnije sredstvo odrzavanja HDZ-ove vlasti. Sluzili su se i gebelsovskim metodama u odrzavanju Tudjmanove imperije. Nije im bio problem na zvizduke upucene Tudjmanu namontirati pljesak, sto spada u najbenignije oblike manipulacije. S Tudjmanovim odlaskom otisle su i iluzije da bi se tako moglo dalje. Posljednju kampanju odradili su manje - vise korektno, svi zajedno i svatko ponaosob, nastojeci se ukrcati u demokratski vlak.

Nova hrvatska vlast suocena je s ogromnom nadom hrvatskog stanovnistva da mu slijede bolji dani. Otvorenost svijeta prema Hrvatskoj to donekle i obecava. Medjutim obecanja o hrvatskom preporodu nece biti tako lako i nece biti moguce tako brzo ostvariti. Danasnji miljenici hrvatskih biraca vec sutra mogu biti izlozeni njihovom bijesu. HTV sa svojim ogromnim iskustvom u manipuliranju cinjenicama moze se pojaviti u ulozi politickog anestetika. Mozda ce i zato pretvorba HTV-a od drzavne u javnu televiziju ici nesto sporije od predizbornih obecanja. Ogroman posao novoj vlasti, sto bas i nije spominjala u svojim predizbornim nastupima, predstoji u razmotavanju klupka dodijeljivanja radijskih i televizijskih koncesija po politickoj podobnosti.

Kraj zagrebackog Vjesnika ?

Tuzna prica propagandistickog prohadezeovskog novinarstva zove se Vjesnik. Njegov donedavni glavni urednik Nenad Ivankovic, nesluzbeni glasnogovornik HDZ-a i tajnih sluzbi zaduzen za difamiranje politickih protivnika, boraca za ljudska prava i nezavisnih medija, podnio je ostavku. Ova novina je u vlasnistvu hrvatske Vlade. Nova Vlada, sudeci po izjavi zamjenika premijera Gorana Granica, tu novinu vise ne treba. Ona je i tako dotakla samo tirazno dno - na kioscima se prodavala u pet tisuca primjeraka. Ostatak do dvadesetak tisuca su kupovale drzavne ustanove. Novina velike tradicije, koja je doduse uvijek bila slizana uz vlast ali je u svojim zlatnim godinama imala i preko 100.000 primjeraka s respektabilnom vanjskopolitickom rubrikom, u opasnosti je da bude odbacena kao hadezeovsko medijsko smece. Proslog utorka za glavnog urednika Vjesnika imenovan je Igor Mandic. Dolazak ovog istaknutog knjizevnog kriticara na tu funkciju znaci i pokusaj spasavanja novine. Na simbolickoj ravni Mandicevo ustolicenje pokazuje hrvatske promjene. Ne tako davno na Mandica je bjesomucno pucano iz medijskih haubica zbog njegove posjete Beogradu. "Ukinut cu svaki govor mrznje", obecao je Mandic.

Vecernji list je druga, mnogo tiraznija i profitabilnija prica. Taj dnevnik ima fantomskog vlasnika s Djevicanskih otoka kamo se odlijevao i prao novac iz Hrvatske. Nova vlast je obecala rijesiti misterij vlasnistva nad tom novinom. Bit ce to - ako ikad ugleda svjetlo dana - tipicna prica iz Hrvatske o mutnim financijsko - politicko - medijskim akcijama i transakcijama.

U Hrvatskoj se potvrdjuje istina da nije cisto sve sto je oprano - narocito ako su u pitanju novac i mozgovi.         (Goran Vezic – STINA/SAFAX)

¨      Kontrola Interneta - da ili ne? (3)

Novosti o medijima su u proslom broju pocele objavljivati tekstove sa razmisljanjima novinara i drugih javnih radnika, kao i zaljubljenika u surfanje po Internetu, na temu - treba li Internetu posebna regulacija. Na ovu temu smo bili potaknuti zakljuckom sa Konferencije o Internetu, odrzane pocetkom decembra prosle godine u Parizu, gdje je jedan od najvaznijih zakljucaka da se ne smije dopustiti kontrola Interneta, jer bi to bila svojevrsna cenzura koja bi pogodovala, posebno, totalitarnim rezimima u svijetu. S druge strane, skup je pozvao na zabranu objavljivanja sadrzaja koji pozivaju na cinjenje takozvanih opsteprihvacenih krivicnih dijela, kao sto su svodnistvo, nasilje, kradje…

¨      Odgovornost za mir

Mediji, istina i pomirenje (2)

U Sarajevu je  4. februara  odrzan  okrugli sto na temu “Istina i pomirenje” kojem su prisustvovali ugledni javni radnici iz cijele BiH, susjedne Hrvatske i SR Jugoslavije, te predstavnici medjunarodnih organizacija i diplomatskih predstavnistva.

“Objektivni i profesionalni mediji - nosioci pozitivnih procesa”

(Srdjan Dizdarevic, Helsinski komitet za ljudska prava u BiH, Sarajevo)

Bosna i Hercegovina je zemlja bez politicke tradicije i politicke kulture, bez identifikacije javnog mjenja sa osnovnim vrijednostima koje cine vrijednost civilizovanih zemalja. U tom smislu uloga medija u onome sto je do sada bilo negativno je bila ogromna. Velika vecina gradjana se identifikuje sa medijima, posebno elektronskim, prihvatajuci ono sto od njih cuju kao istinu.

Prema nekim procjenama 85 % gledalaca TV dnevnika vjeruje u ono sto je kazano u dnevniku. Dakle na isti nacin kako su mediji koristili govor mrznje i doveli do krvavog sukoba mogu djelovati i u suprotnom pravcu i podsticati istinu, pomirenje, obnovu, toleranciju i rekonstukciju BiH. Mediji imaju, pored politickih i ekonomskih procesa,  kljucnu ulogu u prosesu pomirenja i obnovi BiH. Pozitivni procesi ce imati vise izgleda da budu noseni od onih medija koji su objektivni i profesionalni nego od onih koji su u sluzbi politickih tendencija.

¨      Vijesti

IMC zabranio placeni politicki marketing

Nezavisna komisija za medije (IMC) donijela je 10. februara  novu restriktivnu uredbu o zabrani svih placenih politickih reklamiranja u elektronskim medijima u BiH. Odluka je donesena na zahtjev Upravnog odbora za implementaciju mira (PIC) i Visokog predstavnika u BiH. U nacrtu Stalnog izbornog zakona je bilo predvidjeno da je politicki marketing dozvoljen na privatnim medijima, a zabranjen na javnim. Ova odredba je izazvala burne proteste rukovodilaca javnih medija koji su smatrali da su ovakvim rjesenjem diskrimisani. 

U martu konkurs za Skolu novinarstva

Media plan institut ce u drugoj polovini marta raspisati konkurs za upis studenata trece klase Skole novinarstva u Sarajevu, generacija 2000/01. Pravo upisa u skolu imace kandidati iz BiH i drugih zemalja jugoistocne Evrope. Prethodne informacije mogu se dobiti na telefone:

387 (71) 206 542, 213 078 i 213 251

Slusajte svojim usima!

Gledajte svojim ocima!

Mislite svojom glavom!


Pretplata na Novosti o medijma

 


Savjet Media plan Instituta

Prof.dr Muhamed Nuhic, Hamza Baksic (Sarajevo); Perica Vucinic (Banja Luka); mr Lenart Setinc (Ljubljana); Prof.dr Mario Plenković (Zagreb); mr Louis de la Ronciere (Paris); mr Aleksandar Todorovic (Montreux); Prof. dr Slavo Kukic (Mostar); Prof.dr. Miroljub Radojkovic (Beograd).

Novosti o medijima- na jednom mjestu o aktuelnim medijskim događanjima u Bosni i Hercegovini
Izlazi svakog drugog ponedjeljka na engleskom i bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku.
Tekstovi domaćih autora objavljuju se na jeziku kojim se autor služi.
Izdaje novinska agencija
Safax
Urednik: Zoran Udovičić
Redakcija u Sarajevu: Patriotske Lige 30/III,Arhitektonski faklutet, Sarajevo;
Tel/fax:+387 71 213 078, 213 251,20 65 42,
E-mail:  safax-mp@bih.net.ba


PREŠTAMPAVANJE DOZVOLJENO UZ NAZNAKU AGENCIJE I AUTORA