|
Novosti o medijima Novinarstvo i demokratijaMediji u tranziciji Novosti o medijima su petnaestodnevni servis koji govori o medijskoj situaciji u BiH, najvažnijim medijskim događajima, medijskoj legislativi, odnosu medija sa državom i međunarodnom zajednicom.... Pretplata na Novosti o medijma S A Z E T A K Broj 55, Serija I Sarajevo, 4. april.2000.
Inercija
ili zanemarivanje duha Pakta?! Bilo je dosta kontroverznih procjena hoce li Pakt stabilnosti biti ozbiljan korak u stvarnoj stabilizaciji jugoistocne Evrope ili samo velika parada odrzana sredinom prosle godine u Sarajevu. Donatorska konferencija odrzana u Briselu 28. i 29. marta unijela je nesto vise optimizma. Zemlje donatori obecale su 2,4 milijarde eura za projekte, koji nose zvucan naziv – brzi pocetak! Sljedeca konferencija bice krajem maja uFirenci i na njoj ce se pokusati osigurati sredstva za srednjorocne i dugorocne projekte. Mediji su privukli znacajnu paznju donatora. Ucesnici medijske konferencije pokrenuli su inicijativu za donosenje Povelje o medijima zemalja jugoistocne Evrope. Od medija se ocekuje da budu generator demokratskih promjena, izgradnje civilnog drustva, tolerancije i sirenja povjerenja. Vise desetina razlicitih medijskih projekata stiglo je administraciji Pakta u Briselu. Bar kad je rijec o Bosni i Hercegovini, ni drzava BiH, niti bilo koja druga internacionalna organizacija koja zastupa interese Pakta stabilnosti, nije osigurala transparentnostkriterija i procedure za kandidovanje projekata. Zato neke inicijativenisu ni dosledo Brisela, neke su zagubljene na putu ili u tamosnjoj administraciji. Izgleda da su najobavjestenijebile velike zapadne organizacije koje preko svojih mocnih lobija tradicionalno povlace velika sredstva donatoraza svoj angazman u kriznim i nerazvijenim podrucjima svijeta. Bez sumnje, nase kolege iz visoko razvijenih zapadnih
zemalja svojim produkcionim iskustvom i transferom znanja, veoma doprinose
profesionalizaciji medija u BiH i zemljama tranzicije. Ipak, iskustvo pokazuje
da taj transfer znanja nije uvijek bio plodotvoran ili bar ravan ulozenom
novcu. Mnostvo edukacionih projekata izvedeno je na brzinu, u mnostvo medija
ulozeni su veliki novci, a da pri tome nije istrazeno kakav kvalitet imaju
i ko ih gleda, slusa ili cita. Uz vrsne svjetske eksperte pod okriljem
ťknow - howŤ defilovali su i sasvim prosjecni, cak i nekompetentni ucitelji,
od kojih domaci ljudi nisu imali sta nauciti. Povjerenje u domace strucnjake
i tek stasale lokalne organizacije koje se bave medijima bilo je malo.
Medju lokalnim novinarima postoji misljenje da neki od ovih prenosilaca
medijskog profesionalizma pola dobijene donacije potrose i prije nego sto
stignu u zemlju za koju je donacija odobrena. Kad se svemu ovom doda spekulativno
ponasanje nekih domacih korisnikadonacija,
ima razloga da se na kraju jednog velikog donatorskogciklusa
za medije u ovom dijelu Evrope, koji je trajao, kako za koju zemlju, ali
punih deset godina, postavi pitanje – a kako dalje?! Pakt stabilnosti je imao sansu da uspostavi novu strategiju. Neke preliminarne odrednice te strategije nagovjestavale su promjene. Prvo, sam duh Pakta – saradnja i komunikacije na regionalnom planu - upucujunafunkcionalniji i ekonomicnijipristup razvoju medijskog ambijenta. Umjesto nabavkeskupe opreme, koja je gotovo nagomilavana proteklih godina, vise ce se koristiti postojeci resursi i iznajmljivanje. Izbjeci ce se dupliranje akcija.Dinamicki, izabran jemetod postizanja brzih rezultata u kratkom vremenu – brzi pocetak! Koliko god takticki ovaj metod izgledao cjelishodan, moraju se uzeti u obzir i nekanegativna iskustva koja je proizvela slicna metoda na bosanskom slucaju. Brzovozne, nedovoljno pripremljene i ponekad improvizirajuce medijske akcije uoci prvih, pa i drugih bosanskih izbora, nisu dale efekte kakvi su se ocekivali. Medijska tranzicija je dugorocan proces i zato Pakt stabilnosti mora da odgovori na kljucno pitanje: kako osigurati dugorocan stabilan transfer znanja i podrsku razvoju slobodnih i profesionalnih medija u jugoistocnoj Evropi. Iako jos nemamo potpunih informacija kako su prosli mediji na donatorskoj konferenciji u Briselu (tim prije sto je konferencija bila zatvorena za novinare), padaju u oci kriteriji koje je koordinator za medije u Paktu stabilnosti imao prilikom predlaganja prioriteta za brzi pocetak. Sasvim ispravno su uocene cetiri linije brzog angazovanja: podrskaprodukciji, trening, monitoring i kooperacija. Nazalost, predlagaci nisu dovoljno (ili uopste) konsultovali domace medijske profesionalce, institute i eksperte. Mozda su u nekim zemljama konsultovane vlade, ali bez nevladinog sektora, koji je sada noseci u demokratskom i profesionalnom razvoju medija, takav se posao ne moze kvalitetno obaviti. Drugi kriterij, koji po nasem misljenju nije u duhu Pakta, jeste preferiranje projekata koje su podnijele velike zapadne organizacije iz Londona, Brisela, Pariza, Stazbura, Kelna. Diseldorfa itd., koje se inace javljaju kao nosioci posla u svim kampanjama visoko razvijenih zemalja u nerazvijenom svijetu. Ovi projekti uglavnom, nemaju dovoljno razvijenu dimenziju saradnje sa lokalnim partnerima. Prema informaciji dostupnoj na Internet stranici: http://www.stabilitypact.org/ donatorima je predlozeno 13 urgentnih projekata u vrijednosti 12.404.000 eura. BBC nudi otvaranje Evropskog centra za edukaciju u radiotelevizijskom novinarstvu u Podgorici i Skole za novinare na albanskom jeziku. European Center for Common Ground aplicirao je sa projektom medijske saradnje izmedju Albanije, Bugarske, Grcke, Crne Gore, Kosova i Srbije. Vijece Evrope ce biti nosilac projekata za regulaciju medija, a OSCE ce organizovati konferenciju o doprinosu medija u sprecavanju konflikta. IWPR iz Londona je zatrazio novcanu podrsku za program medijskog razvoja i medijske strategije u jugoistocnoj Evropi. World Association of Newspapers zeli da podigne mrezu za trening u menadzmentu i podrsku profesionalnim organizacijama. OBN Sarajevo namjerava uspostaviti regionalnu tv mrezu, a OSCE ce koordinirati podizanje Radio Kosova. AMARC - Evropska organizacija lokalnih radio stanica zeli uspostaviti saradnju lokalnih stanica u regionu. Od postojecih novinarskih mreza hitna novcana podrska zatrazena je za agencije SENSE i AIM. Podrsku za projekat razvoja javnog sektora u televiziji zatrazio je CIRCOM. S najvecim postovanjem prema sposobnostima ovih organizacija, nije jasno kako administracija Pakta nije prepoznala vrijednosti i prednosti vise projekata koje su udruzene lokalne medijskeorganizacije iz regiona preporucilePaktu, i koji su vec duboko usli u fazu brzi pocetak! Cini nam se da su predlagaci isli inercijom ililogikom koja je postojala prije pet ili deset godina – da u zemljama tranzicije ili ratom poharanim drzavama treba pocinjati sve ispocetka. Bez obzira sa koliko kriticnosti gledamo na ono sto je ostvarenou medijskom ambijentu proteklih godina, nasi zapadni prijatelji moraju biti svjesni da sada u regionu imaju mnoge dobre medije i sposobne institucije kojeuz kvalitetan ťknow - howŤ iz inostranstva isami izvode kapitalne projekte. Smisao Pakta stabilnostii jeste da ohrabruje lokalne inicijative i lokalnu odgovornost. ( Z.Udovicic ) ¨Medijska saradnja u jugoistocnoj Evropi Oformljen
Medijski pool – komunikacija za profesionalno novinarstvo U Sarajevu je 23. marta 11 predstavnika medijskih instituta i novinskih agencija izjugoistocne Evrope potpisalo dogovor o stvaranju Medijskog pool-a za slobodno i nezavisno novinarstvo u jugoistocnoj Evropi. Cilj pool-a je podsticanje slobodne cirkulacije informacija, razmjena inicijativa, ideja i iskustava te medjusobno upoznavanje i razumijevanje izmedju medijskih organizacija u regionu. Dogovor o saradnji potpisali su predstavnici Media plana iz Sarajeva, Instituta za medijsko pravo iz Ljubljane, Instituta za socioloska, politicka i pravna istrazivanja iz Skopja, Medjunarodnog centra za edukaciju novinara iz Opatije, Centra za razvoj medija iz Podgorice, Media centra iz Beograda i Albanskog medijskog instituta iz Tirane, te agencije BETA (Beograd), SAFAX (Sarajevo), MONTENA FAX (Podgorica) i STINA (Split). Pool je otvoren i za druge medijske organizacije sa istim ciljevima ¨Srbija Mediji
- neprijatni svedoci (Za
Novosti o medijima Vladan Radosavljevic, glavni urednik Media
Centra Beograd) Uprkos gotovo desetogodisnjem mucnom iskustvu koje slobodni mediji u Srbiji imaju sa razlicitim vidovima represije koju je rezim primenjivao u nameri da ih ugusi, zabrani, zatvori i ucutka, nemasumnje da je aktuelna antimedijska kampanja, po dinamici i intenzitetu, daleko prevazisla sve periode do sada. U razmaku od svega nekoliko dana srpska je vlast otela predajnike dve lokalne TV stanice – TV Pirot i Kraljevo, zabranila rad jos nekoliko manjih TV stanica,naplatila ogromne sume novca na ime naknade za koriscenje frekvencija, onemogucila poskupljenje najtiraznijih nezavisnih novina povecavsi pri tome cene hartije i stamparskih usluga. Nastavljeno je i intenzivno ometanje TV signala beogradskog Studija B, a samo pre nekoliko dana, u bahatom nocnom napadu, pet ljudi u uniformama policije, za koje je MUP kasnije zvanicno tvrdio da ne pripadaju njima, na prevaru je uslo u prostorije u kojima se nalazio predajnik te televizije, pretuklo dva cuvara i pricinilo ogromnu stetu na emisionoj tehnici. Za sve to vreme zlokobni srpski Zakon o informisanju, smisljen tako da se svakom mediju u svakom trenutku moze uzeti ogromna suma novca, visi nad sudbinom nezavisnog novinarstva, a gotovo svakodnevne pretnje najvaznijih ljudi drzave, pre svega ministara za informisanje i telekomunikacije, najavljuju da predstoje jos zesci obracuni ciji bi rezultat lako mogla biti Srbija bez nezavisne stampe, radija i televizije, medijski okupirana partijskim biltenima kakvi su list Politika ili RTS. Koji
su razlozi za ovako intenzivan obracun sa slobodnom i profesionalnom stampom? ¨Zakon o slobodi informisanja Otvaranje
prozora u drzavnim organima U
Bosni i Hercegovini postoji deklarativno pravo sadrzano u entitetskim ustavima
da su mediji slobodni, kao i da je slobodan pristup informacijama. Medjutim,
opste odredbe daleko da su mogle popraviti situaciju na terenu. Novinari
u BiH najbolje znaju koliko je tesko, bez licnih poznanstava sa pojedincima
iz vlasti, doci do relevantnih informacija. ¨Vijesti Neophodni
slobodni mediji Naknade za radio i TV kuce direktno ce zavisiti, ne samo od snage i broja predajnika koje stanica koristi, vec i od toga da li je ona javna ili privatna u skladu sa pravilima IMC, odlucilo je Vijece Nezavisne komisije za medije na redovnoj sjednici 10. marta 2000. godine usvojivsi izmjene Pravila o naknadama za dozvole o emitiranju koja su stupila na snagu 1. januara 2000. godine. Privatne radio i TV kuce imace 20 posto popusta od ukupne mjesecne naknade i placace ih u fazama. Konkurs
za upis trece generacije studenata Skole novinarstva Raspisan je konkurs za upis trece generacije Skole novinarstva Media plana. Bice upisana 22 studenta – mlada novinara iz BiH i drugih zemalja jugoistocne Evrope. Nastava pocinje 18 septembra i zavrsava 31.maja 2001 godine. Informacije i prijava za konkurs nalaze se naInternet stranici: http://www.mp-institut.com/ Pretplata na Novosti o medijma
Savjet Media plan Instituta Prof.dr Muhamed Nuhic, Hamza Baksic (Sarajevo);
Perica Vucinic (Banja Luka); mr Lenart Setinc (Ljubljana); Prof.dr Mario
Plenković (Zagreb); mr Louis de la Ronciere (Paris); mr Aleksandar Todorovic
(Montreux); Prof. dr Slavo Kukic (Mostar); Prof.dr. Miroljub Radojkovic
(Beograd).
|