Novosti o medijima su petnaestodnevni servis koji govori o medijskoj situaciji u BiH, najvažnijim medijskim događajima, medijskoj legislativi, odnosu medija sa državom i međunarodnom zajednicom....

Pretplatom na "Novosti o medijma"  u broju 58. možete pročitati:

Broj 58, Serija I

Na Konferenciji o autorskim pravima u emitovanju u BiH, odrzanoj 4. maja u Sarajevu, zakljuceno je da je neophodno sto hitnije donijeti Zakon o autorskim pravima, koji bi zastitio intelektualnu svojinu u ovom domenu. Zakon treba da koristi pozitivna iskustva iz zemalja Evropske Unije. Istovremeno je upucen apel autorima da se samoorganizuju u zastiti svojih prava. Takodje je istaknuto, da nepostojanje efikasne drzavne institucije u ovom domenu stanje cini jos gorim. Na svim poljima vlada piraterija, od neovlastenog rtv emitovanja, javnog izvodjenja, do produkcije ili rasturanja tzv. dupljaka, kako se ovdje nazivaju nosaci zvuka ili slike ilegalno proizvedeni uglavnom u Bugarskoj, ali u zadnje vrijeme i u Jugoslaviji, pa i u BiH.
Predsjedavajuci ovog skupa, direktor Nezavisne komisije za medije Krister Thelin, naglasio je da je vazno sto prije uraditi detaljnu analizu trenutne situacije u oblasti zastite autorskih prava u BiH. Da li ce zakon biti donesen na drzavnom ili entitetskom nivou, nije precizirano na ovoj Konferenciji, iako je vecina ucesnika smatrala da se efikasna zastita moze osigurati samo jedinstvenim zakonom za cijelu zemlju.
 

*Pogled na medije u Hrvatskoj

Hrvatsko novinarstvo jos uvijek nije zadovoljno slobodom medija. Ni povijesna prekretnica i kraj Tudjmanove ere kao rezultat izborne pobjede oporbene koalicije nisu jos bitno pridonijeli promjeni lose medijske slike. Sto dana nove vlasti je proslo, nista se dogodilo nije, pa su nezadovoljni hrvatski novinari u povodu 3. svibnja, Svjetskog dana slobode medija uprilicili pet minuta gromoglasne tisine.
I zaista, te srijede, 3. svibnja od 11,55 do 12 sati u svim redakcijama diljem Hrvatske, cak i u negdasnjim tvrdjavama medijskog konzervativizma, novinari su prekinuli rad i gromoglasno zasutili. Prosvjed je izazvao neskrivenu paznju javnosti, a organizator, Izvrsni odbor Sindikata novinara Hrvatske, u praksi je provjerio solidarnosti profesije. Opca ocjena: odlicno! Novinari su nakon duze vremena zaboravili stranacke, vlasnicke, zanrovske, ideoloske i ine razlike. Ocito je dogorilo do nokata. Podrska javnosti nije izostala, ali politika je mlako zabiljezila prosvjed, za razliku od Medjunarodne federacije novinara koja je zdusno poduprla borbu hrvatskih novinara za slobodu medija.

Sto je s predizbornim obecanjima?

Sto je navelo hrvatske novinare na gromoglasnu tisinu? Najvazniji razlog je sto “tisuce novinara, medijskih djelatnika i suradnika strepe danas za golu egzistenciju zbog skrivenih politicko-gospodarskih sprega, izvan domasaja i utjecaja djelatnika” kaze se u prosvjedu Sindikata hrvatskih novinara.
Kako je moguce da se u novim uvjetima, kada su strgnuti okovi Tudjmanove ere koji su sputavali medije, donosi tako rigidno i zestoko misljenje? Zar su novi valovi demokratizacije u Hrvatskoj posve mimoisli medije? Sto je s predizbornim obecanjima i kamo je nestala potpora nezavisnim medijima koju je bivsa oporba, a danasnja vlast tako zdusno izrazavala? Zar sloboda medija, koja je bila jedan od kljucnih uvjeta medjunarodne zajednice za prihvacanje Hrvatske u Europske integracije vise “ne igra”?
Nije jednostavno odgovoriti na ove upite, a jos je teze procijeniti u kom pravcu se razvijaju odnosi nove vlasti i medija. Nova vlast suocila se s izuzetno teskim naslijedjem: prazna drzavna blagajna, neugodna iznenadjenja u gotovo svakoj ladici ili ormaru koji se otvori u uredima bivse vlasti, nagomilani problemi, nezadovoljni radnici kojima je dosta cekanja i obecanja, a rjesenja je tesko naci u ispraznjelim dzepovima, nerijeseni odnosi u predsjednickom trokutu, gdje se ne zna tocno gdje pocinju a gdje prestaju ingerencije predsjednika drzave, Vlade i Sabora…
Pa ipak, uza svo razumijevanje, novinari vise nisu mogli cekati, bas kao ni radnici Vukovara, Splita, Vrbovca, i Zagreba, koji izlaze na ulice i traze svoja prava.
Kakvo je onda stanje u hrvatskim medijima? Zar je zaista tako lose? Posluzimo se ponovo proglasom Izvrsnog odbora Sindikata novinara, koji je na veoma pregledan nacin objavio inventuru teskoca u hrvatskim medijima:

- “Vjesnik” i “Slobodna Dalmacija” su dovedeni na rub propasti;
- potkopava se “Vecernji list”, kojemu se ne moze negirati tradicija i zavidan trzisni uspjeh;
- na Hrvatskoj televiziji za posao strepi vise od tisucu djelatnika i isto toliko honorarnih suradnika koji godinama svakodnevno rade za tu kucu;
- na Hrvatskom radiju dovodi se u pitanje niz uhodanih regionalnih centara koji vec desetljecima pridonose raznovrsnosti radio programa;
- u “Glasu Slavonije” uprava djelatnicima prijeti smanjenjem ionako najnizih placa u medijima, a da i ne pokusava ustedjeti na vlastitom luksuzu;
- u HINI se zbog stednje prijeti otkazom ili drasticnim smanjenjem honorara dugogodisnjim suradnicima bez kojih ta izvjestajna agencija ne bi mogla pokriti sve dogadjaje koje mora pratiti;
- u EDITU godinama ne otpocinju kolektivni pregovori;
- u “Jutarnjem listu”, “Globusu”, “Areni”, “Mili”, “Gloriji”, kolektivni pregovori su prekinuti;
- na Radiju 101 kolektivni pregovori su takodjer prekinuti;
- polozaj djelatnika u malim lokalnim medijima jos je nesigurniji i podlozniji samovolji vlasnika i lokalnih mocnika;
- slobodnim novinarima u nizu medija, velikih i malih, ne placaju honorare za obavljene poslove, negirajuci im time temeljno ljudsko pravo da budu placeni za svoj rad.
 

Je li to dovoljno dramaticno? Samo jedna redakcija, Radio 101, je ispravio netocan navod. Kod njih se pregovori nastavljaju. No, to nimalo ne umanjuje tezinu i dramaticnost poruke. Mozemo samo jos dodati tamnih tonova na medijski pejsaz Hrvatske: Zakon o HRTV jos nije dosao u Saborsku proceduru. Raspisan je natjecaj za glavnog urednika, nova ekipa urednika je pocela radom, ali Mirko Galic, glavni direktor, je na konferenciji za novinare neki dan iznio vrlo tesko stanje na HRTV najavivsi povecanje pretplate, jer je blagajna toliko ispraznjena da se ne mogu kupiti ni novi filmovi i serije, a kamoli proizvoditi vlastiti program. “Vecernji list” je postao predmetom prvorazredne senzacije kada je objavljen transkript razgovora pokojnog predsjednika Tudjmana i njegova savjetnika za unutrasnju politiku Ivica Pasalica u kojem se opisuju dogovori o tajnoj kupnji tog najtiraznijeg dnevnog lista za HDZ. Skandal je izazvao veliku raspravu, koja je isla cak tako daleko da su se neki politicari, poput Budise, javno zapitali ima li Predsjednik pravo na objavljivanje tajnih stenograma koje pronalazi u ormarima svog prethodnika i smije li ih davati medijima. Naime, u nepunih desetak dana gotovo nije bilo novine koja drzi do sebe, a da nije objavila barem jedan tajni stenogram iz Tudjmanovih dvora.

Odsustvo Vladine strategije 

Hrvatska se groznicavo pocela baviti stenogramima i tajnim sluzbama, a mediji su koristeni na sve moguce i nemoguce nacine. Skandali izbijaju po tekucoj vrpci. Najnoviji je intervju celnika udruge invalida domovinskog rata, koji je zaprijetio drzavnim udarom i to u intervjuu “Globusu”, koji je to raspalio na prvoj strani i proizveo politicku vijest tjedna.
A vazne stvari ostaju po strani, cak i sto se tice sudbine medija.
Hrvatsko novinarsko drustvo je jos u prosincu izaslo u javnost s “Novom medijskog agendom” u kojoj je napravilo detaljnu inventuru stanja u medijima s mogucim pravcima rjesenja. Povijesnu pobjedu demokratskih snaga novinari nisu zeljeli odmah kvariti svojim zahtjevima, ali su u travnju odrzali svoj skup u Medjunarodnom centru za obrazovanje novinara u Opatiji, gdje su jos jednom vrlo smireno i argumentirano iznijeli kakvo je stanje u medijima i sto bi trebalo uciniti. “Nova vlast i mediji” bio je naziv tog skupa, koji se odrzao bez onog najvaznijeg: nove vlasti. Naime, jedan doministar i jedan visoko rangiran cinovnik u ministarstvu koji su bili prisutni, dosli su vise po kolegijalnoj osnovi, kao bivsi novinari, a ne kao mjerodavni predstavnici vlasti. A uglednici su naprosto ignorirali skup. Stanje se u medjuvremenu pogorsavalo. Sada su se suocili s gromoglasnom sutnjom za Svjetski dan slobode medija. Odgovor vlasti se ocekuje.
U medjuvremenu austrijska “Styria” ce vrlo vjerojatno postati novim vlasnikom “Vecernjeg lista”, uprkos svim povjerenstvima i transkriptima o skandaloznoj prodaji “Vecernjaka”. “Tisak”, najveci distributer stampe, je u stecaju, a strateski partneri se traze. Ne zna se tko i kada ce kupiti “Vjesnik”, a dok se to ne dogodi, Vlada ce izdvajati ne mala sredstva svakog mjeseca za taj nekada najugledniji hrvatski list. Potencijalni kupci se pitaju kamo vodi takvo rjesenje. “Slobodna Dalmacija” je dotakla svoje dno, a rjesenja nema na vidku. Potencijalna, nova uprava HINE se i prije izbora suocila s politickim igrama, koje prijete miniranjem rjesenja…
Mnogo problema, a rjesenja na vidiku nema. Ono sto najvise brine je uocavanje nedostatka neke Vladine medijske strategije, koja bi barem naznacila pravce rjesavanja nagomilanih teskoca. Ono sto Vlada poduzima previse podsjeca na vec poznato, na dobra, stara politicka rjesenja. Goruce pitanje HTV-a Vlada je pocela rjesavati tek kada se bolno suocila s neprihvatljivim uredjivackim kriterijima Obrada Kosovca, glavnog urednika, i onda ga htjela preko noci smijeniti. Brzina se pretvorila u farsu, koja je najvise nastetila novopostavljenom direktoru Galicu, koji je cak zaprijetio ostavkom, a da nije ni poceo raditi. Nedostatak strategije uzrokovao je losa rjesenja. Umjesto da se promijenio zakon, pa po novom zakonu izabere novo Vijece HRTV-a i onda raspise natjecaj za novu upravu, Vlada je napravila isto sto je prije radio i HDZ. Postavila svoje ljude i provela svoja kadrovska rjesenja. Vidjena je samo blijeda repriza poznatih rjesenja protiv kojih su protestirali svojedobno i ti isti politicari. Takva rjesenja tesko ce voditi Hrvatsku u Europske integracije, jer to nisu medjunarodna shvacanja medijskih sloboda.
I, na kraju, sto kazu novinari? Mladi polaznici Novinarske radionice Hrvatskog novinarskog drustva upitali su neki dan Jasnu Babic, novinarku “Nacionala”, kada ce se stanje, prema njenom misljenju promijeniti. Odgovor je bio lakonski sazet i jezgrovit: “Kada se postojeca generacija makne.”

*Srbija 

Vlasti u Srbiji namjeravaju da pokrenu jos jedan rat, sada protiv svog naroda, sto otvara pitanje eventualnog uvodjenja totalitarizma u Srbiji, zakljucak je Press kluba odrzanog u Media Centru u Beogradu, desetog maja. U Srbiji je ugrozena sloboda stampe, sloboda javnog okupljanja a odnedavno i sloboda elementarnog kretanja gradjana.
Najdrasticniji primjer represije srbijanske policije je hapsenje novinara Miroslava Filipovica, dopisnika lista “Danas”, agencije Frans Pres i IWPR iz Kraljeva.
Filipovic je bio osumnjicen za krivicno dijelo spijunaze i sirenje laznih vijesti, odnosno podrivanje odbrambenih sistema zemlje, za sta prijeti zatvorska kazna od tri do 15 godina. Konacno, 12. maja, zbog nedostatka dokaza, tuzilac Vojnog suda u Nisu naredio je da se Filipovic pusti na slobodu.

*Treci maj, Svjetski dan slobode stampe

U toku prosle godine 36 novinara je ubijeno dok su obavljali svoj posao. Najvise ih je stradalo u Sijera Leone – deset, a zatim u SR Jugoslaviji – sest. Taj tragican bilans znaci i enormno povecanje u odnosu na prethodne cetiri godine kad se taj broj sukcesivno smanjivao i od 1998. godine spao na 19. Od prvog januara 2000. godine ubijeno je jos pet novinara, a 84 se nalaze u zatvorima.
Ovo su kljucni podaci u godisnjem izvjestaju Reportera bez granica koji je u obliku knjige stampan povodom 3. maja, Svjetskog dana slobode stampe.
 
 

Povodom Svjetskog dana slobode stampe misija OSCE u BiH otvorila je “Liniju za pomoc novinarima”.
Obrascem za prijavu incidenata na Internet stranici www.oscebih.org. Misija OSCE ima namjeru da poveze Free Media Liniju za pomoc novinarima sa Internet stranicama svih medijskih kuca u zemlji.

*Internet

U Bosni i Hercegovini ima oko 25 000 korisnika Interneta dok, naprimjer, u Sloveniji taj broj iznosi 250 000, sa konstantnim rastom od 20 000 novih korisnika mjesecno! Ovakvu sliku informaticke zaostalosti bosanskohercegovackog stanovnistva upotpunjuje cinjenica da je pristup Internetu na nasem prostoru jos uvijek privilegija, a ne pravo, kako je slucaj u ostatku razvijenog svijeta.

*Nagrade

Ozren Kebo, novinar magazina “Slobodna Bosna” proglasen je najboljim novinarem u BiH za 1999. godinu na manifestaciji koju je 5.05.1999. u Sarajevu organizovao Savez novinara BiH, koji okuplja novinare iz Federacije BiH.

Na svecanosti koju je 3.05.1999. u Banja Luci organizovala Ambasada Kraljevine Norveske u BiH, direktoru i glavnom uredniku “Nezavisnih novina” Zeljku Kopanji urucena je nagrada za najvise domete postignute u slobodi izrazavanja u 1999. godini.

Pretplata na Novosti o medijma
 

Savjet Media plan Instituta

Prof.dr Muhamed Nuhić, Hamza Bakšić (Sarajevo); Perica Vučinić (Banja Luka); mr Lenart Šetinc (Ljubljana); Prof.dr Mario Plenković (Zagreb); mr Louis de la Ronciere (Paris); mr Aleksandar Todorović (Montreux); Prof. dr Slavo Kukić (Mostar); Prof.dr. Miroljub Radojković (Beograd).
 

Novosti o medijima-na jednom mjestu o aktuelnim medijskim događanjima u Bosni i Hercegovini Izlazi svakog drugog ponedjeljka na engleskom i bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku.  Tekstovi domaćih autora objavljuju se na jeziku kojim se autor služi. Izdaje novinska agencija Safax Urednik: Zoran Udovičić Redakcija u Sarajevu: Patriotske Lige 30/III,Arhitektonski faklutet, Sarajevo;  Tel/fax:+387 71 213 078, 213 251,20 65 42,  E-mail:  safax-mp@bih.net.ba   PREŠTAMPAVANJE DOZVOLJENO UZ NAZNAKU AGENCIJE I AUTORA