Novosti o medijima su petnaestodnevni servis koji govori o medijskoj situaciji u BiH, najvažnijim medijskim događajima, medijskoj legislativi, odnosu medija sa državom i međunarodnom zajednicom....

Pretplatom na "Novosti o medijma"  u broju 60. možete pročitati:

Broj 60, Serija I

 Televizija BiH je petog maja u svom programu reklamirala ekskluzivni razgovor sa predsjedavajucim Predsjednistva BiH Alijom Izetbegovicem. Sestog maja, na pocetku TV dnevnika u 19,30 sati urednik informativnog programa Senad Hadzifejzovic na samom pocetku emisije najavio je vaznu izjavu predsjednika. Zatim se pojavio Izetbegovic i rijecima “Dragi gradjani Bosne i Hercegovine…” najavio svoje povlacenje iz predsjednistva BiH u oktobru 2000. godine. Sve novine i agencije sutradan su citirale ovu izjavu koju su na uho uhvatili njihovi monitori. U profesionalnom smislu vijest i izjava Izetbegovica zasluzuju prioritet u hijerariji lokalnih vijesti tog dana. Medjutim inscenirani ekskluzivitet TV BiH na ovu vijest ima sumnjive profesionalne i eticke konotacije.Prvo, jedna normalna odluka drzavnika u bilo kojoj normalnoj zemlji ne bi mogla biti u tolikoj mjeri podredjena reziji i imidzu bilo kog medija, makar to bila i televizija. Drugo, izbjegavanje da se vazna informacija da u isto vrijeme svim medijima, je ocito krsenje prava medija na ravnopravan pristup svim izvorima informacija. Alija Izetbegovic je javna licnost, drzavnik koji je biran i odgovoran narodu i javnosti, a ne estradna zvijezda cije pikanterije iz privatnog zivota i biznisa ekskluzivno saopstava ili mu iz usta izvuce neki novinar. Konacno, ako se vec odlucio da se javnosti obrati na oficijelan nacin, sa  “dragi gradjani BiH”, morao je bar znati da ga je u tom trenutku moglo cuti i vidjeti jedva trecina Bosne i  Hercegovine.
Po nasem misljenju kicenje sa ovakvom vrstom ekskluziviteta vise upucuje na spregu vlasti i medija nego li na novinarski podvig. Kao sto i zvanicno obracanje cijeloj Bosni i Hercegovini preko samo jednog medija definitivno otkriva uskogrudo shvatanje i vremena i prostora u kome se zavrsava jedna drzavnicka karijera.

* Analize 

Kako tri najvece TV stanice u Bosni i Hercegovini, TVBiH, RTV Republike Srpske i OBN u svojim udarnim informativnim emisijama prate problem povratka izbjeglica u BiH, koliko paznje poklanjaju ovom pitanju, iz kojeg ga ugla tretiraju, koliko u njihovim prilozima postoji i “druga strana”, koliko je cijeli taj posao uradjen objektivno i profesionalno a koliko je pod pritiskom dnevne i lokalne politike? Na ova pitanja potrazen je odgovor kroz uporedno analiziranje Dnevnika TV BiH koji se emituje svakog dana u 19,30 sati, potom Dnevnika RTRS koji se emituje u isto vrijeme, te emisije TV INFO koju OBN emituje svakog dana u 20,00 sati. Posmatrane su pomenute emisije u periodu od deset dana – od 27. maja do 5. juna 2000. godine. Raznim prilozima o izbjeglicama, ukljucujuci i najave, TVBiH je posvetila u deset dana priblizno 50 minuta, RTRS priblizno 20 minuta, a OBN priblizno 25 minuta. U promatranih deset dana TVBiH samo jedan dan nije imala “ni slova” o izbjeglicama, RTRS cak cetiri dana nije uopste spomenula izbjeglice i njihove probleme, dok je glavna informativna emisija OBN bila tri dana bez vijesti i priloga ove vrste. 
Ukratko, opsti je utisak da TVBiH nastoji da obezbijedi kvantitativno veliki broj priloga o izbjeglicama i vidljiv je napor uredjivacke politike u vezi sa tim. Istovremeno, vidne su manjkavosti u nacinu obrade ovih tema. Nedostaje analiticnost, preciznost, saopstavanje cinjenica iz razlicitih izvora pa zato, nerijetko i potpuna objektivnost. Informativna emisija OBN INFO nudi manje informacija o problemima izbjeglica, te se informacije ne nalaze uvijek u spicevima emisije kao kod TVBiH, ali su zurnalisticki obradjene preciznije, konkretnije i uz  argumente iz vise uglova.  
Za razliku od vidnog napora TVBiH da drzi problem izbjeglica stalno na dnevnom redu, sugerisuci zakljucak da je povratak doista jedan od kljucnih problema u BiH, te nastojanja OBN da se ovim pitanjem bavi  uvijek kada to profesionalni razlozi zahtijevaju, stice se utisak da izrazen i prepoznatljiv napor na ovu temu u uredjivackoj politici RTRS ne postoji. Ova TV kuca se problemom izbjeglica bavi sporadicno, bez posebnog interesa i koncepta. Tema, ocigledno, ne dominira tamosnjim politickim zivotom, a kada i dolazi u spicu interesovanja politickih struktura i javnosti onda se nerijetko vise veze za relaciju sa Hrvatskom nego sa BiH. Nije nelogicno kada se zna da je najveci broj izbjeglica u RS upravo iz Hrvatske. 
 

* Hrvatska radiotelevizija 

Hrvatska radiotelevizija je na prekretnici. Ljudi koji su preuzeli tesku ulogu da promijene ruzan image dosadasnje televizije, preuzeli su velik zadak s neizvjesnim ishodom, a nerijetko su izvrgnuti razlicitim kritikama, pa i neodmjerenim. Radikalne ili postupne promjene? Novo se rukovodstvo HRTV-a opredijelilo  za postupnost. Izostale su promjene koje su mogle nalikovati onima iz 1990. godine, kada su na toj istoj televiziji, bas kao i u svim medijima, personalne promjene bile munjevite. Po kratkom postupku. Doduse, sada su se vratila neka zaboravljena lica, ali se i dalje pojavljuju novinari koji su do krajnosti promicali propagandisticko TV-novinarstvo.
 

* Freedom House – izvjestaj o slobodi medija 
             

Istrazivanje slobode stampe koje je organizacija Freedom House vodila pocetkom 2000. godine obuhvatilo je 186 zemalja. U okviru tog broja 69 (37%) drzava svrstano je u slobodnu kategoriju. Kategorija drzava sa djelomicnom slobodom medija obuhvatila je 69 zemalja (37%), a 66 (36%) je svrstano u kategoriju drzava koje nisu slobodne. Ako razmotrimo velicinu populacije analiziranih zemalja, iz toga slijedi da 1,253 milijardi ili 21 % ljudi zive u zemljama sa slobodnom stampom, a 2.357 milijardi (29%) zive u zemljama sa djelomicno slobodnom stampom. Preostalih 2.364 milijarde ili 40% zive u zemljama u kojima nema slobode stampe. U regionu jugoistocne Evrope najvecu kategoriju sacinjavaju zemlje sa djelomicno slobodnim medijima. U  ovoj grupi je pet zemalja: Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Moldova i Rumunija. Medju ovim  zemljama, Makedonija i Rumunija su najbolje ocijenjene (42 i 44 poena).  
Ostale tri zemlje sa djelomicno slobodnim medijima su: Albanija (56 bodova), Bosna i Hercegovina (56 bodova) i Moldova (58 bodova) koje su zapravo veoma blizu kategoriji u kojoj mediji nisu slobodni (61 –100 bodova). Dvije zemlje jugoistocne Evrope koje radikalno sprecavaju slobodu medija u 1999. i 2000. su Hrvatska (u kojoj je u medjuvremenu dosla na vlast demokratska koalicija) i Jugoslavija, te su shodno tome svrstane u grupu u kojoj mediji nisu slobodni. Zemlja u regionu koja je ocijenjena najlosije na skali slobode medija je Jugoslavija koja je dobila 81 poen. Sa tako visokim nivoom opstrukcije slobode izrazavanja i komunikacija, Jugoslavija pripada grupi od 20 zemalja sa najzescom diktaturom na svijetu, a koje imaju 80 i vise bodova (kao sto su Bjelorusija sa 80 bodova, Burundi sa 83, Afganistan sa 90 ili Kuba sa 94). Pod pokricem zloglasnog Zakona o javnom informisanju iz 1998. vlasti su zapocele seriju napada protiv nezavisnih medija i novinara, da bi ih  intenzivirale u toku NATO kampanje sredinom 1999. godine. Ovaj "medijski rat” kulminirao je predhodnih mjeseci i sedmica kada su vlasti zapocele pravu ofanzivu na preostale nezavisne medije, dovodeci zemlju na ivicu gradjanskog rata. Novinari i medijski profesionalci su konstantno izlozeni sudskim procesima,  zastrasivanju, prijetnjama smrcu i pokusajima ubistva. 

*  Vijesti 

U Sarajevu je 31. maja promovisana druga generacija studenata Skole novinarstva Media plana.  Devetomjesecno skolovanje uspjesno je zavrsio 21 polaznik. Rijec je o mladim novinarima koji rade u svojim redakcijama, dok su dodatno strucno usavrsavanje dobili u ovoj skoli iz radio i tv novinarstva, stampe, novinarske etike, Interneta, francuskog jezika… 
Skola novinarstva Media plana tijesno saradjuje sa Visokom skolom za novinarstvo iz Lila, ciji predavaci izvode gotovo 30 posto nastave u Sarajevu. Vecina predavaca u skoli u Sarajevu su domaci novinari, montazeri i kamermani sa dugogodisnjim medijskim iskustvom. Od iduce godine Skola novinarstva Media plana otvara vrata mladim novinarima iz regiona, dok ce kao gosti predavaci biti angazovani i novinari iz Hrvatske i Jugoslavije.
 

Poreska policija je u ranu zoru 6. juna, upala u prostorije stamparije sarajevskog lista “Dnevni avaz”. Inspektori su potom zabranili graficarima i obezbjedjenju upotrebu telefona i pocelo je rucno prebrojavanje tiraza “Dnevnog avaza”. U “Dnevnom avazu” se moze nezvanicno cuti da je slanje poreskih inspektora usred noci povezano sa  ranijim prijetnjama pojedinaca iz Stranke demokratske akcije (SDA) zbog udaljavanja lista od vladajuce bosnjacke partije. Javnim saopstenjem centrala stranke je odbacila ove optuzbe.
 
 

Sarajevski dnevnik “Vecernje novine” je, nakon uspjesno izvrsene privatizacije od strane kompanije  “Alden print”, krenuo u bitku za vracanje, zadnjih godina, poljuljanog tiraza. Nakon dovodjenja novog  glavnog urednika Ahmeda Bosnica, kao i pojacavanja dopisnicke mreze, list se 5. juna pojavio sa izmjenjenim dizajnom. 
 

Novinska agencija ONASA pise da ni pet godina nakon rata u BiH u vecini opcina Livanjskog kantona se ne mogu kupiti listovi koji izlaze u Sarajevu. U opcinama Livanjskog kantona ne moze se pratiti ni program televizije BiH, tako da gradjani iskljucivo prate program drzavne televizije Hrvatske. Ucesnici okruglog stola “Zastupljenost politickih stranaka u medijima” odrzanog nedavno u Livnu zakljucili su da u ovom kantonu jos vlada “medijski mrak”, te da je iskljucivi krivac za takvo stanje vladajuca Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH. 

Pretplata na Novosti o medijma
 

Savjet Media plan Instituta

Prof.dr Muhamed Nuhić, Hamza Bakšić (Sarajevo); Perica Vučinić (Banja Luka); mr Lenart Šetinc (Ljubljana); Prof.dr Mario Plenković (Zagreb); mr Louis de la Ronciere (Paris); mr Aleksandar Todorović (Montreux); Prof. dr Slavo Kukić (Mostar); Prof.dr. Miroljub Radojković (Beograd).
 

Novosti o medijima-na jednom mjestu o aktuelnim medijskim događanjima u Bosni i Hercegovini Izlazi svakog drugog ponedjeljka na engleskom i bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku.  Tekstovi domaćih autora objavljuju se na jeziku kojim se autor služi. Izdaje novinska agencija Safax Urednik: Zoran Udovičić Redakcija u Sarajevu: Patriotske Lige 30/III,Arhitektonski faklutet, Sarajevo;  Tel/fax:+387 71 213 078, 213 251,20 65 42,  E-mail:  safax-mp@bih.net.ba   PREŠTAMPAVANJE DOZVOLJENO UZ NAZNAKU AGENCIJE I AUTORA