Novosti o medijima su petnaestodnevni servis koji govori o medijskoj situaciji u BiH, najvažnijim medijskim događajima, medijskoj legislativi, odnosu medija sa državom i međunarodnom zajednicom....

Pretplatom na "Novosti o medijma"  u broju 63. možete pročitati:

Broj 63, Serija I

Ured Visokog predstavnika i misija OSCE u BiH organizovali su 13. jula u Sarajevu javnu raspravu o Zakonu o slobodi informisanja, čiji je nacrt zvanično promovisan i poslan u parlamentarnu proceduru krajem prošlog mjeseca. Na raspravu su pozvani novinari, predstavnici državnih organa i pravnici.
Glavne zamjerke na prijedlog Zakona su dali novinari. Gotovo jedinstvena zamjerka oba novinarska udruženja iz Sarajeva, kao i pojedinačno novinara iz oba entiteta, odnosi se na odredbu po kojoj javni organ mora u roku od 15 dana dati traženu informaciju. Za novinare to predstavlja korak nazad.
 

*BH mediji o petogodišnjici srebreničke tragedije

Obilježavanje pet godina od pada istočno-bosanskog grada Srebrenica, koji je figurirao kao sigurnosna zona Ujedinjenih nacija, kada je srpska vojska protjerala više od dvadeset hiljada ljudi i ubila između 6 i 8 hiljada Bošnjaka, uglavnom muškaraca, po prvi put je ove godine organizovano u Srebrenici, tačnije naselju Potočari, gdje je u krugu jedne fabrike bio sabirni logor. Uz podršku međunarodne zajednice održana je komemoracija i vjerski obred posvećen ubijenim. Prisutno je bilo oko 3000 preživjelih stradalnika iz Srebrenice, te brojni političari, uglavnom iz reda bošnjačkog naroda, kao i član Predsjedništva BiH Ante Jelavić, Hrvat. Od srpskih zvaničnika niko se nije pojavio.
Međunarodne organizacije apelovale su na učesnike komemoracije, političke stranke i udruženja iz oba entiteta, i naravno na medije, da ovaj skup poprate dostojanstveno, bez nepotrebnog politiziranja i izvještavanja koje bi moglo da rasplamsa međunacionalne tenzije.
 “Novosti o medijima” su se odlučile na monitoring izvještavanja medija o ovom događaju. Praćene su centralne informativne emisije TV BiH, TV Republike Srpske, TV OBN i Bošnjačka televizija (11. jula), te dnevne novine “Oslobođenje”, “Dnevni avaz”, “Večernje novine”, “Glas srpski” i “Dnevne nezavisne novine” (12. jula).
Generalni zaključak je da su svi posmatrani mediji, sa izuzetkom “Dnevnih nezavisnih novina”, posvetili značajnu pažnju komemoraciji žrtvama Srebrenice. Međutim, očita je, ali i očekivana, razlika u pristupu događaju. Mediji iz Federacije BiH pad Srebrenice promatraju kao zločin planetarnih razmjera. Kroz izvještaje i tekstove oslikava se bol, uglavnom žena, koje su izgubile svoje najdraže. Insistira se na kažnjavanju odgovornih – kako srpskih komandanata, tako i odgovornih u mirovnim trupama koje su obezbjeđivale grad. Potenciraju se izjave međunarodnih zvaničnika koje sadrže pokajanje ili insistiranje na hapšenju optuženih za srebreničku tragediju. S druge strane, posmatrani mediji iz Republike Srpske po prvi put nakon pet godina izvještavaju o tamošnjoj tabu temi – Srebrenici. Navodi se činjenica da je komemoracija protekla u potpunom redu i potenciraju se izjave međunarodnih zvaničnika koji daju pohvalu profesionalnom obezbjeđenju skupa od strane srpske policije. Dakle komemoraciji se prilazi više kao “skupu velikog rizika”, nego odavanju pošte mrtvima. Ipak, iz izvještaja se, doduše stidljivo, može uočiti da se te ratne 1995. godine desio zločin (iako se to javno nigdje ne kaže) u kojem su žrtve bili Bošnjaci, a počinioci Srbi. Tako nešto, do ove komemoracije, po srpskim novinama, bilo je nezamislivo.
Slijedi pregled izvještavanja tv dnevnika i pisanja dnevnih novina o samom danu komemoracije, koje zorno oslikava osnovnu političku klimu koja trenutno vlada u BiH.
 

Državne (javne) televizije: iz dva različita ugla

Dnevnik TVBiH otvara prilog vlastitih reportera koji su pratili komemoraciju u Srebrenici. Nakon uvodnih informacija o broju učesnika – Bošnjaka (3000), o političarima iz FBiH, međunarodnim predstavnicima i činjenici da su učesnici stigli sa 69 autobusa, (umjesto prvobitno predviđenih 45), akcenat se stavlja na vjerski obred koji je u znak sjećanja na žrtve održao Reis Mustafa ef. Cerić. “Ovdje nismo da sudimo, ali ni oslobađamo. Nismo došli da se svetimo, ali ni opraštamo” – riječi su Reisa Cerića, čije se izlaganje daje u dva tonska inserta.
Nakon ovog izvještaja sa formalnog dijela komemoracije, u nastavku se prezentiraju izjave, prvo uplakanih žena koje još uvijek traže svoje najbliže, a potom Alije Izetebegovića i stranih diplomata. Izetbegović izražava nadu da bi ovogodišnja posjeta Srebrenici mogla napraviti pomak naprijed u razjašnjenju ove tragedije, dok ambasadori Wolfgang Petritsch i Thomas Miller osuđuju ponašanje međunarodne zajednice te 1995. godine i poručuju da se slične stvari nikada neće ponoviti.
Poslije izvještaja iz Srebrenice slijedi serija agencijskih informacija iz svijeta kojima se osuđuju događaji u vezi Srebrenice te dva izvještaja agencije SENSE iz Haga u kojima haški tužitelji izražavaju istrajnost da izvedu pred sud odgovorne za masakr u ovom istočno-bosanskom gradiću. Ovi izvještaji su pokriveni arhivskim slikama ulaska srpskih formacija u Srebrenicu kao i “lovom” na Bošnjake po okolnim šumama nakon pada grada.
Na kraju ovog bloka prezentiraju se dvije reakcije iz Republike Srpske u kojima Srpski narodni savez i Stranka nezavisnih socijaldemokrata smatraju sadašnje događaje oko obilježavanja srebreničke tragedije “ispolitiziranim i politički neodmjerenim”
Čitav blok o Srebrenici na TVBiH traje 13 minuta.
I Televizija Republike Srpske početak Dnevnika posvećuje komemoraciji u Srebrenici. Međutim, za razliku od TVBiH, koja akcenat baca na zločine i tragediju stanovništva Srebrenice, TVRS polazi od činjenice kako je skup prošao u najboljem redu, bez incidenata i to prvenstveno zahvaljujući policiji RS. Sam izvještaj se sastoji od slika vjerskog obreda, ukratko nabrajanja prisutnih zvaničnika i tehničkih podataka o sigurnosti, broju prisutnih… Jedina tonska izjava je Visokog predstavnika Petritscha, koji pohvaljuje policiju i Vladu RS zbog dobre organizacije. Slijedi telefonska izjava načelnika kriminalističke službe MUP-a RS koji izvještava da je sve prošlo u najboljem redu zahvaljujući profesionalnom djelovanju policije RS. Nakon prezentacije stavova Srpskog narodnog saveza i Nezavisnih socijaldemokarata koji smatraju skup “nepotrebnom politizacijom”, blok o Srebrenici se završava izjavama generalnog sekretara UN Kofi Annana, međunarodnih organizacija u Sarajevu i američke ambasade u Sarajevu koji zahtijevaju kažnjavanje krivaca za zločine u Srebrenici.

OBN i Bošnjačka televizija: skloni komentarima 

Za razliku od TVBiH i TVRS, OBN u svojoj centralnoj informativnoj emisiji ima dosta angažovan politički pristup naspram komemoracije u Srebrenici. Nakon izvještaja sa vjerskog obreda u Potočarima, reporter se upušta u komentar i čudi se što politički zvaničnici nisu držali govore. Novinar potom objašnjava gledaocima da je to zbog visokog rizika manifestacije, a onda se ponovo pita “otkuda rizik kada su svi domaći i strani faktori podržali komemoraciju”. Uz to, kaže, u BiH o bezbjednosti brine 20 hiljada vojnika NATO. Da li je u pitanju loša reporterova obavještenost, ili svjesno zanemarivanje činjenica da bi se dobio povod za komentar, ali danima su međunarodni zvaničnici ponavljali da će se komeracija svesti samo na vjerski obred i odavanje pošte stradalnicima, bez govora političara, kako ne bi bilo nikakve politizacije i podizanja tenzija. Dakle, konkretno, Izetbegoviću nije dozvoljeno da se obrati prisutnima, ne zbog “visokog rizika”, nego iz pragmatskih razloga, kako bi se spriječilo negodovanje vlasti iz Republike Srpske i otvorio bar mali prostor za konstruktivniji stav iz ovog entiteta prema ovoj tragediji.
OBN, za razliku od drugih televizija, ima i incidentne situacije iz Bratunca gdje se pažnja kamera fokusira na grupu Srba koji prolazak autobusa sa Bošnjacima prate zvižducima i podizanjem tri prsta. Reporter primjećuje da je u ovoj grupi najveći broj maloljetnika te daje informaciju kako su oni stariji, dok su napuštali mjesto okupljanja prokomentarisali: “Zašto smo uopšte prihvatili poziv da izađemo na ulicu”. Potom slijedi vrlo dobar prilog – gotovo dokumentarni film - u kojem se hronološki govori o događajima iz vremena pada Srebrenice, do današnjih dana i sudbine unesrećenih kao i njihovih dželata.
Blok u vrhu Dnevnika Bošnjačke televizije (BRT) počinje slikama i plačem unesrećenih Srebreničanki, a potom se daje tonska izjava Fadile Memišević iz Društva za ugrožene narode, koja je zamjerila međunarodnoj zajednici zbog ograničavanja broja prisutnih na komemoraciji, “čime se umanjuje veličina tragedije”. Ova izjava, praktično, ima formu komentara, jer se daje prije samog izvještaja o događaju i gledaocima skreće pažnja na nešto što se neće direktno reći u izvještaju. Potom slijedi profesionalno napravljen izvještaj gdje je akcenat na dženaza-namazu efendije Cerića, a onda izjave preživjelih Srebreničana (bez bilo kakve političke konotacije) i Amora Mašovića iz Komisije za traženje nestalih.
Poslije ovoga slijedi, kako je voditelj najavio, podsjećanje na ljeto 1995. Uz arhivske slike iz Srebrenice i ozbiljnu muziku emituje se komentar: “Kome oprostiti? Zar zločincima? A onima koji to nisu, nema se šta oprostiti”. Ovaj blok se završava zaključkom, koji se vizuelno sastoji od slika iskopanih lobanja i novinarskog komentara: “I šta reći na kraju. Ovako je završila jedna od zaštićenih zona Ujedinjenih nacija”.

Ljudske sudbine u prvom planu

“Oslobođenje” prvih pet strana u potpunosti posvećuje obilježavanju srebreničke tragedije. Ispod naslova “Da tuga bude nada, da kazna bude pravda”, što je dio iz govora Reisa Cerića, stoji krupna slika u koloru dvije uplakane žene i tekst koji je praktično digest svih članaka u vezi Srebrenice koji se nalaze u unutrašnjosti novine. Unutra, opet, nalazimo tekst pod istim nazivom napravljen u kombinaciji izvještaja sa događaja i reportaže sastavljene od izjava sudionika komemoracije. U posebnom tekstu “Vraćene slike strave” opisuje se putovanje od Kladnja do Srebrenice i prisjećanje putnika Bošnjaka pri čemu su se neki prisjetili riječi generala Mladića: “Uništite sve od devet do sto godina”. “Oslobođenje” je jedini medij koji u okviru svoje reportaže donosi podatak da je u Bratuncu jedna osoba kamenovala autobus sa Bošnjacima, ali je brzom reakcijom policije i uhapšena.
“Večernje novine” na naslovnoj strani nemaju najave skupa u Srebrenici i gotovo preko cijele strane imaju naslov “Zašto?”. Iako možda asocira na zločin u Srebrenici, ova riječ se odnosi na nedavnu nesreću autobusa kod Kaknja kada su poginule 44 osobe. Na strani 3 je izvještaj iz Srebrenice koji hronološki prati događaje od polaska autobusa iz Kladnja do vjerskog obreda u Srebrenici. Izvještaj je informativan bez bilo kakvog političkog naboja. U box-u teksta su izvučene kratke izjave bosanskih političara prisutnih na komemoraciji i agencijska vijest sućuti Kofi Annana, generalnog sekretara UN upućene porodicama ubijenih. 
“Dnevni avaz” na prvoj strani ima veliki naslov-poruku: “Ovdje smo da se zna da nećemo odustati od pravde”. Ispod je potresna fotografija jedne žene koja pada u nesvjest na mjestu zločina u Srebrenici. Strane 2 i 3 su u potpunosti posvećene Srebrenici. Tu je izvještaj iz Potočara u kojem dominiraju izjave preživjelih iz Srebrenice, a posebno majki koje su izgubile svoje sinove. Informativni karakter je zastupljen kroz tzv. box-ove u kojima je izvješćeno o manjim incidentima i izjavama prisutnih zvaničnika na komemoraciji. “Avaz” donosi cijeli govor Reisa Mustafe ef. Cerića iz Potočara, ali i dvije informacije koje nisu imali drugi mediji. Posebno je zanimljiva ona koja kaže da je predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović na komemoraciju došao helikopterom Ujedinjenih nacija, a ne u koloni sa unesrećenim Bošnjacima i drugim političarima. Drugi podatak je da je tokom dženaze grupa Srba sa okolnog brda zviždala i upućivala pogrdne riječi Bošnjacima. Ovo je u suprotnosti sa izvještajima drugih medija iz Srebrenice, u kojima se kaže da je sama dženaza prošla dostojanstveno i bez incidenata. 
“Dnevni avaz” rubriku “Komentar dana” posvećuje Srebrenici. U fokusu je ponašanje srpskih političara naspram ove tragedije. “Ama baš nijedan Srbin do danas nije se javno postidio onoga što je u Srebrenici počinjeno u ime svekolikog srpstva. Ni na političkom horizontu RS ne nazire se opcija koja bi u tom smislu imala drugačije stavove od stavova Karadžićevog SDS-a, Poplašenovih radikala sa krajnje desne, ili, pak Dodikovog SNSD-a sa ‘lijeve’ strane, koji sliče kao jaje jajetu” – piše “Avaz”. 

Novine u Republici Srpskoj: “Bez incidenata”

“Glasu srpskom” naslovnu stranu “nosi” agencijski izvještaj susreta članova Vijeća ministara sa izaslanikom Vijeća Evrope Laszlom Szuryanom. Srebrenica se dotiče kroz najavni naslov "Skup završen bez incidenata", dok izvještaj vlastitog novinara iz Srebrenice slijedi na strani 3. U tekstu se odmah na početku kaže da je komemoracija protekla bez incidenata “iako je bilo šest puta više Bošnjaka nego što su prvobitno bile dogovorile policije RS i FBiH”. Nakon kratkog opisa komemoracije, bez citiranja Reisa Cerića i drugih učesnika, podsjeća se da će Srbi sutra, na Petrovdan, održati pomen žrtvama koje su 1992. i 1993. ubile jedinice pod zapovjedništvom Nasera Orića, komandanta bošnjačkih jedinica iz Srebrenice. 
Ispod ovog izvještaja slijedi tekst sastavljen od izvještaja agencija “Srna” i “Beta”. Tu možemo pročitati izjavu Dragana Jeftića, predsjednika Skupštine opštine Srebrenica, koji tvrdi da su bošnjački mediji pozivali Bošnjake da se masovno odazovu skupu “ali da im se nije odazvala ni polovina od najavljenog broja”. Izjava je u punoj suprotnosti sa podatkom iz gornjeg teksta da je broj učesnika bio strogo liminiran, a da se pojavilo “šest puta više ljudi”. Na kraju ovog agencijskog “miksa” je izjava generalnog sekretara UN Kofi Annana “da su arhitekte zločina u Srebrenici još uvijek na slobodi”. 
“Dnevne nezavisne novine” najmanje pažnje posvećuju obilježavanju srebreničke tragedije. Glavna tema na naslovnoj strani je susret predsjednika Mesića, Kučana i Havela u Dubrovniku. Upadljive najave na naslovnoj strani su još izvještaj sa zasjedanja Doma naroda BiH u Sarajevu i slika razgolićene manekenke Claudie Schiffer, pri čemu se najavljuje njena posjeta Bangladešu. Komemoracija u Srebrenici je zastupljena kroz kratki izvještaj na trećoj strani sa naslovom “Skup visokog rizika bez incidenata”. Srebrenica se još dotiče kroz izvještaj sa pres konferencije Stranke nezavisnih socijaldemokrata gdje je generalni sekretar Slavko Mitrović ocijenio da se radi istine i pomirenja mora riješiti pitanje odgovornosti za tragediju. On je takođe dodao da su stradanja svih naroda u bh ratu bila velika te da ne treba dodatno politizirati.

*Novinarska etika

Novinari različitih generacija, veterani, ali i oni koji tek ulaze u ovu profesiju, okupili su se 21. i 22. juna u Neumu u Ljetnjoj školi medija da bi razgovarali o etičkim dilemama u novinarstvu. “Novosti o medijima” zamolile su Dariju Tankosić, studenta Škole Media plana u školskoj 1999/2000 godini da iznese svoja razmišljanja, kao i pregled stavova učesnika ovog skupa. Darija Tankosić je završila Fakultet političkih nauka (žurnalistika), a nakon što je diplomirala u Školi novinarstva u Sarajevu postala je dopisnik sarajevskih “Večernjih novina” iz Beograda.
 

Patriotizam i novinarska etika

Vječita novinarska dilema: biti brz, zanimljiv i ekskluzivan, što podrazumijeva mnoge rizike i iskušenja, ili biti do kraja dosljedan etici i samom sebi, zbog čega se često ne odgovori na novinarske izazove, uvijek je bio opasan hod po oštroj ivici noža.
 

* Mišljenja

“Novosti o medijima” su se u prošlom broju, potaknute prijedlogom Vlade Republike Hrvatske o zabrani komentara u informativnom programu Hrvatske televizije, u tekstu pod nazivom “Kompromitovani novinarski žanr” osvrnule na zloupotrebu komentara u zemljama balkanskih konflikata i dale prikaz upotrebe komentara na javnim televizijama u jugoistočnoj Evropi. Cijeneći da je riječ o pitanju koje izaziva različite reakcije u profesionalnim krugovima zamolili smo više istaknutih novinara u Bosni i Hercegovini da iznesu svoje mišljenje. 
Prvi se odazvao Hamza Bakšić, urednik redakcije Radio Slobodna Evropa iz Sarajeva i kolumnista dnevnog lista “Oslobođenje”, koji je značajan dio svoje profesionalne karijere proveo i na televiziji.

* Vijesti 

Ministar za informisanje u Vladi Republike Srpske Rajko Vasić podnio je 18. jula ostavku na ovu funkciju. Kao razlog Vasić je naveo nemogućnost ostvarivanja zakonske pozicije ministarstva koje je vodio. 
Razlog Vasićeve ostavke, nezvanično se saznaje, su pritisci iz međunarodne zajednice da se ovo ministarstvo ukine, jer njegovo postojanje nije praksa u zapadnim demokratskim zemljama.

Njemačka Radio-televizija Deutsche Welle (RTV DW) prezentovala je 11. jula u Sarajevu televizijski magazin «Eurožurnal», emisiju namijenjenu bh. gledaocima.
Tridesetominutni magazin emituje se od početka juna putem satelita Eutelsat HOTBRID 5 i redovnog programa više TV stanica u BiH, a producira se u Kelnu, Njemačka.

Prve novine koje su privatizirane u Tuzlanskom kantonu su “Front slobode”. Kupili su ga šest novinara i službenika uposlenih u tom listu.

Željko Kopanja, Svetlana Slapšak i Hamida Beriša-Latifi su među ovogodišnjim dobitnicima “Hellman-Hammet nagrade za hrabrost pri suočavanju sa političkim progonom”, koju dodjeljuje američka nevladina organizacija “Human Rights Watch” (HRW), javlja ONASA.

Ministar telekomunikacija SR Jugoslavije Ivan Marković donio je Naredbu radio i televizijskim stanicama na području SR Jugoslavije kojom se produžava njihova obaveza da primjenjuju tehničke mjere zaštite od ometanja njihovih programa iz inostranstva, saopštilo je 16. jula Savezno ministarstvo telekomunikacija.

Pretplata na Novosti o medijma
 

Savjet Media plan Instituta

Prof.dr Muhamed Nuhić, Hamza Bakšić (Sarajevo); Perica Vučinić (Banja Luka); mr Lenart Šetinc (Ljubljana); Prof.dr Mario Plenković (Zagreb); mr Louis de la Ronciere (Paris); mr Aleksandar Todorović (Montreux); Prof. dr Slavo Kukić (Mostar); Prof.dr. Miroljub Radojković (Beograd).
 

Novosti o medijima-na jednom mjestu o aktuelnim medijskim događanjima u Bosni i Hercegovini Izlazi svakog drugog ponedjeljka na engleskom i bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku.  Tekstovi domaćih autora objavljuju se na jeziku kojim se autor služi. Izdaje novinska agencija Safax Urednik: Zoran Udovičić Redakcija u Sarajevu: Patriotske Lige 30/III,Arhitektonski faklutet, Sarajevo;  Tel/fax:+387 71 213 078, 213 251,20 65 42,  E-mail:  safax-mp@bih.net.ba   PREŠTAMPAVANJE DOZVOLJENO UZ NAZNAKU AGENCIJE I AUTORA