Novosti o medijima su petnaestodnevni servis koji govori o medijskoj situaciji u BiH, najvažnijim medijskim događajima, medijskoj legislativi, odnosu medija sa državom i međunarodnom zajednicom....

Pretplatom na "Novosti o medijma"  u broju 64/65. možete pročitati:

Broj 64/65, Serija I

Nedavne smjene i ostavke u svijetu bh medija uzburkale su javnost u Sarajevu i Banja Luci do te mjere da bi naivni posmatrač mogao pomisliti da će se zahvaljujući njima u najmanju ruku približiti rasplet bosanske krize. Sarajevske dnevne novine danima, često i preko cijele prve strane, bave se »ostavkom » ili »smjenom« glavnog urednika TV BiH Senada Hadžifejzovića i izjavama članova uprave kojima se pripisuje »prihvatanje ostavke« ili »smjena«.
Sa nešto manje uzbuđenja, ali isto tako sa mnogo upotrijebljenog novinskog i TV prostora, javnost u Republici Srpskoj se zasipa argumentacijama, protuargumentacijama, napadima i spekulacijama o smjeni starog i imenovanju novog upravnog odbora RTV Republike Srpske, “smjeni” odnosno “ostavci” generalnog direktora Anđelka Kozomare, ostavci međunarodnog supervizora za RTV RS Dragana Gašića (koji se nije složio sa svojim nalogodavcem, uredom Visokog predstavnika u BiH koji je imenovao novi upravni odbor), te ostavci Rajka Vasića, ministra informacija Republike Srpske “zbog nemogućnosti ostvarivanja zakonske funkcije Ministarstva informacija” ili, kako se pretpostavlja u medijskim krugovima, zbog otpora rekonstrukciji RTV RS. 
Ono što se sada dešava u ovim kvazi državnim radio – televizijama je vrh ledenog brijega na kome su se našli opstruirajuća politika domaćih vlasti prema takvoj značajnoj djelatnosti, pragmatska i nekonzistentna strategija međunarodne zajednice i pad profesoinalnih ambicija i solidarnosti ljudi koji rade na televiziji.
 

* Komentar na televiziji (3)

“Novosti o medijima” su, potaknute prijedlogom Vlade Republike Hrvatske o zabrani komentara u informativnom programu Hrvatske televizije, u tekstu pod nazivom “Kompromitovani novinarski žanr” (br. 62) dale osvrt na zloupotrebu komentara u zemljama balkanskih konflikata kao i prikaz upotrebe komentara na javnim televizijima u jugoistočnoj Evropi. Cijeneći da je riječ o pitanju koje izaziva različite reakcije u profesionalnim krugovima zamolili smo više istaknutih novinara u Bosni i Hercegovini da iznesu svoje mišljenje. 
U ovom broju svoje mišljenje iznosi Zlatko Dizdarević, nekadašnji kolumnista i urednik listova “Oslobođenje” i “Svijet”, a danas slobodni novinar. 
 

* Političko zastrašivanje novinara

Američka nevladina organizacija IREX ProMedia, koja je veoma angažovana u Bosni i Hercegovini na podršci slobodnom i profesionalnom novinarstvu, izradila je sveobuhvatan izvještaj o političkom zastrašivanju novinara i medija u BiH sa prijedlogom nekih rješenja. Izvještaj je prodiskutovan sa istaknutim bh novinarima na okruglom stolu u Sarajevu, 27. i 28. jula. Autor izvještaja je direktor ove organizacije u BiH Robert Gillette. “Novosti o medijima” objavljuju rezime izvještaja i pregled diskusije na okruglom stolu.
 

IREX ProMedia nudi niz detaljnih preporuka za rješenje dvostrukog problema političkih pritisaka na medije te osjetljivosti medija na te pritiske. Vjerujemo da bi neke mjere mogle poboljšati trenutnu situaciju doslovno preko noći. Ove preporuke - dopunjene komentarima od strane nezavisnih medijskih kuća, udruženja, pravnika i predstavnika međunarodnih organizacija, iznesenim u toku dvodnevne diskusije na okruglom stolu održanom od 27. do 28. jula - spadaju u slijedećih šest širokih kategorija:
1. Pratiti, rigorozno istražiti i objaviti primjere zastrašivanja kada je god moguće te kazniti zvaničnike čija se odgovornost utvrdi. 
2. Napasti glavna sredstva pritiska: zloupotrebu zakona o kleveti, političku manipulaciju reklamnih potreba državnih preduzeća te zloupotrebu poreskih obaveza i finansijske policije.
3. Smanjiti institucionalnu osjetljivost novinara putem reforme pravosuđa i obuke, te privatizacije državnih preduzeća. Privatizacija medija ima posebne implikacije za kvalitet demokratije. Privatizacija medija neće u svim slučajevima voditi većoj nezavisnosti medija.
4. Samostalna kontrola (ali ne autocenzura) novinarstva kao profesije može podići profesionalne standarde, umanjiti osjetljivost na optužbe o kleveti čak i prema postojećem zakonu i obezbijediti instancu za ulaganje žalbi i njihovo rješavanje van sudskih tijela.
5. Ublažiti fizičku osjetljivost novinara na nasilničke napade kroz obuku u osnovnim tehnikama samozaštite te kroz razvoj radnih, profesionalnih odnosa između medija i policije. 
6. Podići na viši nivo svijest javnosti o vitalnom značaju medija za razvoj demokratije i uspješnu tržišnu ekonomiju, te obrazovati javne zvaničnike o njihovim pravima i obavezama u odnosu na medije. 

* Makedonija

Dugo očekivani zakon o informisanju, iako još u nacrtu, izazvao je veliku pažnju makedonske javnosti. Ekspanzivni razvoj medija u ovoj državi već dugo vremena vapi za modernim medijskim zakonodavstvom koje će uvesti reda na ovom području, ali isto tako neće postati željezni okvir medijskim slobodama. U ovom broju objavljujemo dva teksta autora iz Skopja: Mirčeta Tomovskog, glavnog urednika magazina PULS i Toma Hughesa analitičara IWPR, London.

* Slučaj “Dita” 

Upravo je stigla vijest da je u Prištini obustavljeno izlaženje dnevnog lista “Dita”. U oproštajnom uvodniku glavni urednik Behlul Becaj navodi da se “Dita” odlučila da ispoštuje odluku privremenog komesara za medije na Kosovu Douglasa Davidsona koji je naredio da ovaj lista mora platiti kaznu od 25 hiljada njemačkih maraka zbog nepoštivanja kodeksa o ponašanju novinara ili odmah obustaviti izlaženje. Tako je bar za sada okončan žestok spor između međunarodne administracije na Kosovu i ovog lista koga podržava većina medija na albanskom jeziku. 
Ali, vratimo se na početak ove priče.
Administrator UN u Prištini, Bernard Kouchner suspendovao je 3 juna na sedam dana izlaženje dnevnog lista “Dita” zbog objavljivanja teksta (27 aprila) u kome su kritikovane međunarodne organizacije koje u svojim uredima zapošljavaju sumnjiva i kriminogena lica i zločince – ubice Albanaca. Uz tekst je objavljena fotografija izvjesnog Petra Topoljskog, tada službenika u misiji UN, sa svim njegovim ličnim podacima uključujući i adresu stanovanja. Koji dan kasnije Topoljski je nađen zadavljen. Administracija Bernarda Kouchnera pozvala se na privremeni kodeks za ponašanje medija, kojim se “zabranjuje objavljivanje ličnih imena, adresa i mjesta rada ukoliko objavljivanje takvih detalja može izazvati prijetnju za ličnu sigurnost osobe”. Kodeks je ustvari supstitut za odsustvo bilo kakve medijske regulative na Kosovu i slično, ali još striktnije i oštrije nego u Bosni i Hercegovini, utvrđuje nadležnosti međunarodne zajednice u medijskoj sferi, a posebno u sprječavanju propagandističkog novinarstva i govora mržnje. U konkretnom slučaju Kouchner je procijenio da je objavljivanje podataka o potencijalnom zločincu (za koga tek treba utvrditi da li je to) mogao biti poziv na linč odnosno naručeni osvetnički tekst.
Nakon “izdržane kazne” list je nastavio izlaženje uz objavu urednika da će nastaviti tragati za srpskim zločincima. List je tužio administraciju UN tražeći da im se isplati 489 hiljada dolara za sedmodnevno neizlaženje lista. Uskoro je objavljena lista sa fotografijama 15 Srba koji žive na Kosovu i za koje list tvrdi da su zločinci. Jedna od imenovanih osoba je poslala svoj odgovor, u kojem navodno pobija optužbe lista, ali urednik nije htio da to objavi, pa je privremeni opunomoćenik za medije Douglas Davidson izrekao kaznu od 25 hiljada maraka ili obustavljanje izlaženja lista. Redakcija je prvo odbila i jedan i drugi zahtijev, ali se izgleda kasnije predomislila i (prema listu Glas od 29/30 jula) odlučila da obustavi izlaženje. Urednik Becaj je napisao: "Mi ćemo po svaku cijenu insistirati da se ovaj kodeks /pravilnik stavi van snage obzirom da se izvor krize ne nalazi u publikovanju činjenica i svjedočenja o ratnim zločinama, već u njihovom prikrivanju".  
Međunarodna zajednica je često upozoravala neke novinare i medije na Kosovu na jezik mržnje kojim se oni služe i kojim se znatno opterećuju sada veoma složeni odnosi na Kosovu Svojevremeno je list “Botu Sot” objavljivao uvodnike u kojima se kaže “da se srpska djeca rađaju kao ubice i takva ostaju do kraja života”, te “da su svi Srbi koji danas žive na Kosovu zločinci”. Međunarodne novinarske organizacije su međutim bile izričito protiv zabrane listova i insistirale su na tome da pravila ponašanja moraju da donesu sami novinari ili bar zajedno međunarodna administracija i novinari. 
Kodeks o ponašanju medija i novinara je naišao na gotovo jedinstveno neodobravanje novinara i novinarskih institucija, jer predviđa veome visoke kazne za njegovo nepoštivanje. Među sankcijama predviđene su opomena, ispravka, izvinjenje, novčana kazna (koja dostiže do 500.000 DEM), oduzimanje opreme, prestanak izlaženja lista i sl. Novinari smatraju da je list prestao izlaziti dekretom, a ne normalnom procedurom. Poznati novinar i izdavač Veton Surroi se tim povodom upitao: da li je dnevnik “Dita” najveći kosovski problem i dodao da, u nedostatku lokalnih institucija, vođe UMNIK-a postaju zakon, sudije i egzekutori. Udruženje novinara Kosova oštro je reagovalo na zatvaranje lista “Dita” optužujući međunarodnu administraciju da je pravilnik o medijima donesen bez konsultovanja novinara i njihovih udruženja.
 Na seminaru o etičkim dilemama u novinarstvu, koji je uz učešće i grupe novinara sa Kosova održan u junu u Neumu (BiH), bila su podijeljena mišljenja albanskih novinara o tome da li je etički objavljivati lične podatke o licima prema kojima se može pokrenuti val osvete. Većina ipak smatra da je traganje za počiniocima zlodjela na Kosovu posao kojim treba da se bavi istraživačko novinarstvo. U intervjuu na TV BiH (31. juli), albanski lider Hashim Taçi (za koga se kaže da kontroliše ili ima uticaj na list “Dita”) smatra da cijeli slučaj treba posmatrati kao dio borbe za angažovano i nezavisno novinarstvo. Nasuprot toga Bernard Kouchner izjavljuje Radiju Kontakt u Prištini: “I pored kritika koje mi stižu od međunarodnih organizacija, uopšte se ne kajem zbog onoga što sam uradio sa dnevnikom “Dita”. Bio sam užasnut i šokiran kad sam čitao kako oni bez dokaza progone ljude”. 

(prema informacijama dopisnika SAFAX-a iz Prištine i Media centra Beograd).  
 

* Slučaj Filipović

Miroslava Filipovića novinara lista “Danas” iz Kraljeva i saradnika AFP i IWPR, Vijeće Vojnog suda u Nišu osudilo je 26. jula 2000. na 7 godina zatvora.. 
Predsjednik petočlanog vijeća pukovnik Radenko Miladinović saopštio je da je Vijeće izreklo Filipoviću pet godina zatvora zbog krivičnog djela špijunaže predviđenog u Krivičnom zakonu SR Jugoslavije i tri godine zatvora zbog širenja lažnih vijesti po Krivičnom zakonu Republike Srbije, ali da je odlučilo da izrekne jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od sedam godina. 
Brojne međunarodne organizacije kao što su Evropska Unija, AFP, IWPR, Reporteri bez granica, Međunarodna federacija novinara (IFJ), Međunarodni institut za medije (IPI) i druge oglasile su se ovim povodom i uputile oštar protest, nazvavši suđenje ispolitiziranim i dokazom dokle može ići tortura Slobodana Miloševića nad nezavisnim novinarima i medijima.

*  Vijesti

Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch donio je odluku o okončanju mandata postojećeg Upravnog odbora Radiotelevizije Republike Srpske i istodobno imenovanju novog odbora. Odluka je, kako je saopšteno, motivisana neuspjesima vlasti Republike Srpske da u nekoliko datih rokova donesu novi zakon o RTVRS. 

Na radnom stolu direktora Radija Hayat iz Mostara, Alije Lizde osvanula je 24. jula ručna bomba. “Nepoznati počinilac je provalio u prostorije radio-stanice, ispreturao stvari i ostavio bombu, što bi se moglo smatrati znakom upozorenja”, rekao je novinarima Lizde, koji, inače obavlja funkciju predsjednika Saveza novinara BiH. 

Glavni urednik banjalučkog lista “Reporter” Perica Vučinić bio je 28. jula na informativnom razgovoru u policiji. Njega su saslušala dva policijska inspektora na osnovu tužbe koju je protiv “Reportera” podnijela Obavještajno-bezbjednosna služba Republike Srpske zbog pisanja da je ta služba protivzakonito prisluškivala građane RS.

DODATAK

* PAKT ZA STABILNOST

Države-članice Pakta za stabilnost za jugoistočnu Evropu, slijedeći izuzetno značajne pripremne aktivnosti poduzete u okviru procesa 'Royaumont' na elaboraciji ove Povelje za slobodu medija; 
u nadi da će cjelokupno područje, uključujući i SRJ, uskoro biti uključeno u Pakt za stabilnost i implementirati načela ove Povelje; imajući u vidu da je trajni mir u regionu, zasnovan na stabilnim demokratijama, krucijalan za mir u Evropi u 21. vijeku;   
uvažavaju da sloboda medija, slobodan protok informacija i ideja i otvorena diskusija, bez ometanja od strane organa vlasti, jesu od vitalnog značaja za razvoj slobodnih, stabilnih i demokratskih društava, te da su to preduslovi za uspostavljanje međusobnog razumijevanja i dobrih odnosa država i njihovih naroda i stoga zaslužuju punu podršku zainteresovanih vlada i organizacija; 
ponovo potvrđuju svoju saglasnost sa principima slobode izražavanja, medija i slobodnog protoka informacija, ustanovljenim Članom 19. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, Međunarodnom konvencijom o građanskim i političkim pravima, OSCE-ovim načelima i obavezama i, gdje je primjenjiv, Članom 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama te relevantnim zakonskim propisima i drugim međunarodnim konvencijama i sporazumima, uključujući konvencije i sporazume UNESCO-a i Savjeta Evrope; 
naglašavaju da promovisanje uzajamnog poštovanja, saradnje, stabilnosti i demokratije zahtijeva uvažavanje interesa, vrijednosti i kultura svih zajednica u regionu te međunarodnih obaveza u vezi sa demokratijom, ljudskim pravima, osnovnim slobodama i vladavinom prava; smatraju da postoji potreba za aktivnijom i bolje informisanom javnom raspravom u svrhu ostvarivanja ciljeva mira, stabilnosti i uzajamnog razumijevanja koji prožimaju Pakt za stabilnost; vjeruju da saradnja medijskih profesionalaca iz regiona doprinosi jačanju međusobnog povjerenja i smanjenju rizika od pojave tenzija u jugoistočnoj Evropi; 
Države-članice Pakta za stabilnost, te zainteresovane strane i organizacije povezane sa Paktom, nastojaće da sarađuju na zaštiti slobode izažavanja i podstiču poštovanje i primjenu sljedećih principa u regiji. 

Vlade u regiji će: 

1. braniti i promovisati slobodu izražavanja, informisanja, te komentarisanja i djelovanja u skladu sa vladavinom zakona i međunarodnim obavezama u vezi sa navedenim slobodama; 
2. pratiti zakone o medijima i druge relevantne zakone, uključujući zakone o kleveti, i poduzimati mjere na otkrivanju i uklanjanju prepreka slobodi medija i nezavisnom novinarstvu, u skladu sa međunarodnim standardima i obavezama, uključujući ukidanje cenzorskih ovlaštenja ili ovlaštenja za zabranu štampe ili radio i TV programa; 
3. podsticati i aktivno podržavati razvoj pluralističkih i lako dostupnih elektronskih i štampanih medija koji su profesionalni i nezavisni, te podsticati razvoj shema regionalne saradnje u svrhu protoka informacija;
4. potpomagati kapacitete medijskih organizacija za kontrolu njihovih vlastitih sredstava produkcije i distribucije, uvažavajući da ekonomska nezavisnost igra ključnu ulogu u razvoju i održavanju slobodnih i pluralističkih medija; 
5. demokratskim putem otklanjati prepreke slobodnom pristupu izvorima informacija i potpomagati nesmetan protok informacija; 
6. uvažavati da je pravo novinara da štite svoje izvore informacija u javnom interesu; bilo kakve restrikcije ovoga prava moraju zadovoljavati legitimne interese u jednom demokratskom društvu i moraju biti precizno definisane zakonom; 
7. podržavati razvoj medijskih mreža koje služe slobodnom protoku informacija između susjednih zemalja i koje spajaju novinare, naročito putem razmjene mladih novinara;
8. obezbijediti odgovarajući pravni okvir za javne medijske kuće i državne novinske agencije, koje treba da služe interesima javnosti a ne interesima stranaka na vlasti ili posebnih interesnih skupina; 
9. omogućiti uspostavljanje nezavisnih organa za regulisanje emitovanja, koji će biti zaduženi za implementaciju međunarodno priznatih standarda transparentnosti i odgovorne administracije emitovanja, tamo gdje ti organi već nisu u funkciji; 
10. uvažavati ključnu ulogu medijskih profesionalaca u pitanjima etike medija, te podržavati regulisanje medijskog djelovanja od strane samih medija i uspostavljanje odgovarajućih struktura, nezavisnih od vlasti, u svrhu promovisanja profesionalizma, visokog kvaliteta i raznolikosti u programima i izdavaštvu. Ove strukture će, između ostalog, postavljati standarde i biti nadležne za žalbe; 
11. promovisati toleranciju omogućavanjem pristupa medijima za pripadnike manjina; 
12. primjenjivati ili, gdje je potrebno, usvajati zakone koji se odnose na korištenje medija u svrhu podsticanja nezakonitih akata rasizma, ksenofobije ili nasilja. Takvi zakoni imaju biti precizno i jasno definisani, uspostavljajući direktnu vezu između podsticanja i nezakonitog akta; 
13. davati punu podršku medijima za promovisanje najviših standarda profesionalnog novinarstva i za obezbjeđivanje izvora nezavisnih i raznolikih informacija i mišljenja; 
14. podsticati medijske profesionalce u regiji da razvijaju vlastite etičke kodekse, imajući u vidu standarde koje su uspostavile nezavisne medijske organizacije demokratskih društava te principe i norme utjelovljene u međunarodnom pravu i praksi. Ovi kodeksi treba da uzmu u obzir posebne okolnosti u ovoj regiji, te potrebu za poštovanjem ljudskih prava i prava manjina;
15. podsticati navedene nezavisne medijske organe da razvijaju i primjenjuju standarde sukladne otvorenim i demokratskim društvima, poštujući fer poslovnu praksu i političku nepristrasnost kao i međunarodne sporazume o autorskim pravima. 

Juni 2000

Pretplata na Novosti o medijma
 

Savjet Media plan Instituta

Prof.dr Muhamed Nuhić, Hamza Bakšić (Sarajevo); Perica Vučinić (Banja Luka); mr Lenart Šetinc (Ljubljana); Prof.dr Mario Plenković (Zagreb); mr Louis de la Ronciere (Paris); mr Aleksandar Todorović (Montreux); Prof. dr Slavo Kukić (Mostar); Prof.dr. Miroljub Radojković (Beograd).
 

Novosti o medijima-na jednom mjestu o aktuelnim medijskim događanjima u Bosni i Hercegovini Izlazi svakog drugog ponedjeljka na engleskom i bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku.  Tekstovi domaćih autora objavljuju se na jeziku kojim se autor služi. Izdaje novinska agencija Safax Urednik: Zoran Udovičić Redakcija u Sarajevu: Patriotske Lige 30/III,Arhitektonski faklutet, Sarajevo;  Tel/fax:+387 71 213 078, 213 251,20 65 42,  E-mail:  safax-mp@bih.net.ba   PREŠTAMPAVANJE DOZVOLJENO UZ NAZNAKU AGENCIJE I AUTORA