Novosti o medijima su petnaestodnevni servis koji govori o medijskoj situaciji u BiH, najvažnijim medijskim događajima, medijskoj legislativi, odnosu medija sa državom i međunarodnom zajednicom....

Pretplatom na "Novosti o medijma"  u broju 66. možete pročitati:

Broj 66, Serija I

Najmanje za petnaest dana, John Shearer, agent za prenos imovine sadašnje Radio-televizije BiH, koga je imenovao Visoki predstavnik međunarodne zajednice, objaviće definitivnu odluku o rekonstrukciji. Prema njegovom rješenju, za koje se očekuje da će dobiti podršku međunarodne zajednice, RTV BiH će se transformisati u više samostalnih javnih organizacija. To će biti Javni rtv servis koji će pokrivati cijelu Bosnu i Hercegovinu, zatim RTV Federacije BiH i kompanija za upravljanje tehničkim kapacitetima za proizvodnju programa u Sarajevu. Mreža predajnika kojom danas raspolaže RTV BiH i RT Republike Srpske trebalo bi da čine jednu organizaciju koja bi pružala usluge proizvođačima javnog rtv programa u cijeloj BiH. Po ovoj zamisli posebna organizacija će biti Media centar odnosno zgrada u Sarajevu u kojoj je sada smještena Radio-televizija BiH. Već na prvi pogled rješenje je radikalno i gotovo iz osnova mijenja dosadašnje, prije svega političke predodžbe, o transformaciji radio televizije i u potpunosti odbacuje tradicionalističku koncepciju organizovanja i upravljanja ekonomskom osnovom ovog velikog sistema. Javni rtv servis za BiH, RTV Federacije BiH, a po svoj prilici i RT Republike Srpske, ubuduće će biti isključivo programske organizacije, koncentrisane na produkciju vijesti i drugog vlastitog programa. Osamostaljeni tehnički kapaciteti za produkciju i prenos programa, kao i zgrada (RTV dom) biće u nekoj vrsti poslovnog saveza sa proizvođačima javnog radio i tv programa. Slobodni tehnički i prostorni kapaciteti moći će se na komercijalnoj osnovi ustupiti na korišćenje (ili čak prodati) drugim organizacijama.
Radikalni zahvat u uspostavljanju radio-difuznog sistema aktualizira i položaj TV OBN i Radio FERN-a. Nije jasna dugoročna strategija razvoja ovih medija, koji se zvanično vode kao komercijalni, iako u značajnoj mjeri izvršavaju javnu funkciju podržavanu od međunarodne zajednice. Kako se interes za doniranje ovih stanica smanjuje, u zadnje vrijeme se razmišlja da bi programski i tehnički resursi ovih stanica mogli biti ulog međunarodne zajednice u razvoj sistema javne RTV u BiH. 
Najnovije vijesti iz RTV BiH i RTV Republike Srpske, po riječima odgovornih za ovaj posao u međunarodnoj zajednici, unose nešto više optimizma da će se proces uspostavljanja sistema javne rtv u BiH intenzivirati. Ipak, stručnjaci, koji dobro poznaju kako se pravi radio i tv program upozoravaju da treba dosta vremena i rada dok se ne uspostavi sistem i osigura sadržaj i kvalitet programa koji se očekuje od javnih servisa. Novi urednički timovi treba da se prvo zamisle kako da osiguraju proizvodnju najmanje 40 posto vlastitog programa, što im nalažu propisi Nezavisne komisije za medije. Po jednoj analizi iz mjeseca maja, TV BiH tokom ciklusa od 7 dana proizvela je 32,25 posto vlastitog programa, a TV Republike Srpske 29,93 posto.
 
 

*  Oko monitora

Websterov rječnik uvodnik definiše kao "članak u novinama ili drugim periodičnim publikacijama koji prezentuje stav izdavača, urednika ili urednik?" (prev.a.). Definicija je uopštena i ne pretjerano obavezujuća. No, iako je time autorima uvodnika data velika sloboda, nema razloga da se ista smatra neograničenom jer je i uvodnik, prije svega tekst, i kao takav podliježe bar onim osnovnim i opštim pravilima pisanja i argumentacije: jasno formulisanje teme i glavne hipoteze, logičan razvoj argumentacije, argumentovane tvrdnje u odbranu teze, relevantni dokazi. Međutim, u ovoj analizi izlazi na vidjelo da autori zanemaruju svoju obavezu da se povinuju tim pravilima, te kreativnu slobodu smatraju apsolutnom. Ono što u tom slučaju najviše trpi je upravo sam tekst i njegov sadržaj jer tekstualna sloboda bez pravila povećava mogućnost entropije i prijeti samoj komunikacijskoj funkciji novinarstva.
Uzorci: 
- Senad Avdić, "Lele, što je Zlatko!", "Slobodna Bosna"-Sarajevo, br. 194, 03. 08. 2000., str.4 
- Igor Gajić, "Čistilište", "Reporter"-Banjaluka, br. 115, 19. 07. 2000., str. 5 
- Sejo Omeragić, "Ljiljan"-Sarajevo, br. 394, 07. 08. 2000., str. 5 
- Senad Pećanin, "Dani"-Sarajevo, br. 165, 28. 07. 2000., str. 3
- Uredništvo, "Sramotni Ivo Komšić!", "Hrvatska riječ"-Sarajevo, br. 312, 29. 07. 2000., str.3
 
 

*  Monitoring emisija «Vijesti» Alternativne televizije 

Monitoring centar Media Plan instituta je u periodu od tri sedmice, od 8. maja do 25. maja 2000., radio monitoring tv stanice Alternativna televizija (ATV) iz Banja Luke. Prvih sedam dana, od 8. do 15. maja posmatran je cjelodnevni program koji emituje ova televizija, dok je preostalih 14 dana monitorisana samo emisija “Vijesti” u 19 časova, koja ima ulogu centralne informativne emisije. Naručilac ovog monitoringa je bila organizacija Press Now iz Holandije. U ovom broju «Novosti o medijima» objavljimo dio analize koji se odnosi samo na emisije «Vijesti» ove stanice 
Cilj monitoringa je bio da se stekne dojam o kvalitetu ove tv stanice, programskoj i političkoj izbalansiranosti, poštovanju profesionalnih uzusa novinarstva kao i o odnosu naspram političkih pojava u BiH i susjednim zemljama Jugoslaviji i Hrvatskoj. Stoga je upravo i bilo naše opredjeljenje da sve tri sedmice posmatramo centralne «Vijesti», jer iz dosadašnjeg iskustva u praćenju tv stanica u BiH znamo da su upravo glavne informativne emisije refleksija profesionalnog i političkog stava medija prema većini pojava u društvu. Osim toga, ovakva vrsta emisija iziskuje značajnije angažovanje vlastitih proizvodnih resursa, što omogućava da se dođe do zaključka o realnim profesionalnim dometima stanice. Emisija Vijesti u 19 sati je analizirana kombinacijom kvalitativnog i kvantitativnog metoda. 
 
 
 * Vijesti

(Sarajevo) Ljubiša Lazić, novinar “Oslobođenja”, dnevnog lista iz Republike Srpske, fizički je napadnut u prostorijama Radija Srpsko Sarajevo u subotu 12. avgusta od strane Marka Ašanina, predsjednika regionalnog odbora Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i nekadašnjeg ministra u Vijeću ministara BiH te njegova dva pratioca. Lazić je zadobio povrede i morao je zatražiti ljekarsku pomoć u obližnjoj bolnici.

(Sarajevo) Istraživački tim Interews-a sproveo je anketiranje 116 radio i TV stanica, članica Asocijacije elektronskih medija BiH sa ciljem da se ustanovi sa kakvim vrstama pritisaka se najčešće susreću elektronski mediji u BiH. Po ovom istraživanju, najčešća vrsta pritisaka su prijeteći telefonski pozivi u kojima, uglavnom anonimne osobe, prijete novinarima zbog njihovog izvještavanja ili programske orijentacije medija. 
Takođe, čest je i indirektni pritisak na medije u vidu finansijskih kontrola od strane državnih organa. 
Od tzv. fizičkih ugrožavanja novinarskih prava, 20 ispitanika je imalo slučaj fizičkog napada na osoblje stanice, dok je 16 medija imalo nasilno oštećenje opreme. 

(Pariz/Podgorica) Nevladina organizacija za zaštitu novinara u svijetu "Reporteri bez granica" (RBG) iz Pariza uputila je pismo predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću u kojem protestuje zbog odluke vlasti da zabrani pokrivanje predizborne kampanje na državnim medijima, javila je Beta.

(Sarajevo) Nezavisna komisija za medije (IMC) odbila je 19. augusta zahtjev Bošnjačkoj radio televiziji Internacional (BRT) za izdavanje dugoročne dozvole za emitovanje, te naredila ovom mediju obustavu emitovanja programa. 
Kao razlog ovakvoj odluci navodi se lažno predstavljanje činjenica od strane BRT pri čemu je ovaj medij nastojao da se prikaže kao privatna stanica, mada po strukturi prihoda ovaj medij spada u javne medije. IMC naglašava da u trenutačnoj situaciji u BiH nije bez značaja status pojedinih medija. 
Rukovodstvo BRT-a je zabranu emitovanja nazvalo političkom odlukom navodeći da su IMC-ova obrazloženja “smiješna”. BRT, naime, već duže vremena smatra da međunarodnoj zajednici, koja je osnovala IMC, smeta bošnjački medij koji njeguje islamsku tradiciju i da je to pravi razlog zabrane. 
 

(Banja Luka/Sarajevo) Kratkotalasni predajnik Radio Jugoslavije, državne stanice nekadašnje SFRJ, smješten kod Bijeljine prestao je sa radom 19. augusta. Po tvrdnjama radnika na predajniku, SFOR im je naložio da u roku od 48 sati napuste predajnik i prekinu transmisiju programa. Međutim, samo dan kasnije SFOR je energično demantovao da ima ikakve veze sa ovim slučajem. 
Po informacijama koje smo dobili od Nezavisne komisije za medije (IMC), koja je nadležna za frekventni opseg u BiH, slučaj ovog predajnika je bespotrebno dramatizovan. U IMC-u su potvrdili da SFOR nije naložio zaposlenima da napuste predajnik, već je u pitanju pismo IMC-a u kojem se traži da se u roku od 48 sati “odgovori na IMC-ove navode da se sa ovog predajnika vrši nelegalno emitovanje”. “Mi smo dakle željeli da razjasnimo situaciju, jer ni jednom emiteru u BiH nismo izdali dozvolu da emituje sa ove lokacije, ali nismo od njih zahtjevali da momentalno prekinu rad” – rekla nam je portparol IMC-a Zinaida Babović. 
 
 

Pretplata na Novosti o medijma
 

Savjet Media plan Instituta

Prof.dr Muhamed Nuhić, Hamza Bakšić (Sarajevo); Perica Vučinić (Banja Luka); mr Lenart Šetinc (Ljubljana); Prof.dr Mario Plenković (Zagreb); mr Louis de la Ronciere (Paris); mr Aleksandar Todorović (Montreux); Prof. dr Slavo Kukić (Mostar); Prof.dr. Miroljub Radojković (Beograd).
 

Novosti o medijima-na jednom mjestu o aktuelnim medijskim događanjima u Bosni i Hercegovini Izlazi svakog drugog ponedjeljka na engleskom i bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku.  Tekstovi domaćih autora objavljuju se na jeziku kojim se autor služi. Izdaje novinska agencija Safax Urednik: Zoran Udovičić Redakcija u Sarajevu: Patriotske Lige 30/III,Arhitektonski faklutet, Sarajevo;  Tel/fax:+387 71 213 078, 213 251,20 65 42,  E-mail:  safax-mp@bih.net.ba   PREŠTAMPAVANJE DOZVOLJENO UZ NAZNAKU AGENCIJE I AUTORA