Novosti o medijima

SAŽETAK

Broj 68, Serija I Sarajevo, 28. septembar 2000.

Pretplatom na ”Novosti o medijima” u broju 68 mozete pročitati:

¨Medijske inicijative

Media on line

Media plan je 9. marta 1998. godine pokrenuo prvi medijski on line projekat u Bosni i Hercegovini – «Novosti o medijima». Izišlo je 68 brojeva koji su bili dostupni putem e maila na preko 300 adresa bosansko–hercegovačkih medija, novinarskih udruženja, medijskih analitičara i međunarodnih institucija. Sažetak se nalazio na internet stranici. Objavljivane su vijesti, analitički osvrti, monitorinzi i različita istraživanja u oblasti medija. Vjerujemo da je ovaj projekat pomogao opštoj informisanosti o stanju medija u Bosni i Hercegovini i da je bio podsticajan za sve one koji su radili na medijskoj tranziciji.

Od prvog dana svog pojavljivanja u javnosti «Novosti o medijima» su sarađivale sa brojnim saradnicima iz regiona jugoistočne Evrope i nezavisnim medijskim organizacijama u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Makedoniji i Albaniji. Ova saradnja rezultirala je idejom da se pokrene jedan regionalni časopis na internetu – M E D I A O N L I N E, koji će pisati o medijskoj situaciji u regionu i taj način podsticati medijske komunikacije i razmjenu iskustava novinara, medija i medijskih istraživača u zemljama jugoistočne Evrope. Ideja o pokretanju regionalnog on line časopisa o medijima posebno je dobila na značaju osnivanjem komunikacijske mreže za podršku profesionalnom novinarstvu MEDIJSKE INICIJATIVE, a podržana je i od drugih medijskih grupa i mreža.

Sa zadovoljstvom možemo objaviti da se pripreme za početak ovog projekta privode kraju. Probni broj Media on line pojaviće se na internetu 26. oktobra 2000. godine. Od toga datuma više neće izlaziti «Novosti o medijima», ali će naši sadašnji čitaoci analitičko- istraživačke tekstove iz produkcije Media plana i novinske agencije SAFAX moći naći na našoj redovnoj internet stranici i, naravno, u novom časopisu.

Media on line će izlaziti na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku, kao i na engleskom i francukom. Finansijsku podršku ovom projektu su dali francuska vlada i Media plan institut, a očekujemo i uključenje drugih donatora.

¨Mediji, pravosuđe i policija

Sudska tajnost protiv novinarske javnosti

Otkako postoji moderna država traju debate o ulozi medija u osjetljivoj sferi krivičnih postupaka. Francuska revolucija lanisarala je ideju o načelu javnosti sudskih postupaka u čijem temelju je sadržana prije svega potreba da se na ovaj način obezbijedi pošteno suđenje. Od 19. vijeka u evropskim sudnicama se uvode javne galerije, a izvještači štampanih medija uveliko prate sudske procese. Suđenja prate i profesionalni ilustratori koji svojim crtežima upotpunjuju pisane sudske hronike.

Paralelni razvoj društva i medija, koje pratimo kroz cijelo dvadeseto stoljeće, otvara dilemu o granicama preplitanja, s jedne strane principa nevinosti, koji predstavlja osnovni postulat modernog krivičnog postupka, i s druge, načela javnosti koja može da ugrozi presumpciju nevinosti ili prava pojedinca ili šire interese društva. Ova načela navedena su i u katologu zaštićenih ljudskih prava. Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u članu 6. obezbjeđuje pravo na pošteno suđenje u kojem je sadržana presumpcija nevinosti (svako optužen za kazneno djelo smatrat će se nevinim dok mu se ne dokaže krivnja u skladu sa zakonom). Na drugoj strani, član 10. Evropske konvencije garantuje slobodu izražavanja. U praksi se često javljaju dileme o tome da li sloboda izražavanja može ugroziti, recimo, pretpostavku nevinosti optužene osobe. S jedne strane imamo zaštićene slobode, a s druge potrebu medija ne samo da budu oči i uši javnosti, već da velika suđenja i društvene afere iskoriste u komercijalne svrhe. Evropskom konvencijom i nacionalnim zakonodavstvima regulisana su ograničenja javnosti. U zemljama u tranziciji kakva je Bosna i Hercegovina, uz to još društvo bez demokratske i sa neizgrađenom tradicijom slobodnih i odgovornih medija, ove dileme su svakodnevne. Na okruglom stolu «Mediji, pravosuđe i policija» (Sarajevo, 14. septembra) strani i domaći eksperti, te predstavnici medija, prezentirali su evropska i domaća iskustva i pokušali pružiti neke praktične odgovore na predhodna pitanja.

¨Mediji i izbori

Izborne laži, fotografije i video trake

Dva dana pred početak saveznih izbora u SR Jugoslaviji režimske «Večernje novosti»su jednom fotografijom sa predizbornog skupa u Beranama (nekada Ivangrad) ušle u istoriju besprimernog beščašća državnih medija u SR Jugoslaviji sa možda najvećim "biserom"u desetogodišnjoj vladavini Slobodana Miloševića. Na naslovnoj strani tog lista, čiji je neprikosnoveni gazda inače član Glavnog odbora SPS Dušan Čukić, uz to i kandidat na minulim izborima u Novom Beogradu, objavljena je velika fotografija sa Miloševićeve promocije u Beranama u Crnoj Gori, na kojoj nepregledna masa naroda ushićeno sluša i pozdravlja svoga vođu. Međutim, i obični čitaoci primetili su da nešto nije u redu sa tom fotografijom jer je uočljiv broj istih lica i na levoj i na desnoj polovini slike. «Novosti» su, to je bilo lako i bez posebne ekspertize utvrditi, od jedne fotografije napravile dve i tako svojim čitaocima «dokazale» da je na skupu Miloševićevih pristalica u Crnoj Gori «bilo prisutno oko 100.000 ljudi», umesto 15 hiljada, koliko su javili nezavisni mediji.

Režimska «Politika» je tokom cele predizborne kampanje, ali i posle izbora, objavila toliko sramnih i ljigavih tekstova o opoziciji i njenim vođama da će jednog dana verovatno biti uputno katalogiziranje tog «doprinosa» Miloševićevoj kampanji kao primer služenja diktatorskom režimu u kojem se viđeniji njegovi podanici utrkuju ko će monstruoznijim smećem više zasuti protivnika i tako se umiliti i još više približiti vođi. U špicu tog orgastičnog izlivanja najružnijih reči svakako je tekst o «liku i delu» dr Vojislava Koštunice objavljen 3. i 4. septembra (u dva nastavka) u kojem je nepoznati autor potpisan sa U(unutrašnja) R(redakcija) zalazio u intimne prostorije predsedničkog kandidata, proglasio njegovog oca «komunističkim ubicom koji je ubio jednog popa posle rata», ismejao njegove stavove i, naravno, proglasio ga «slugom Amerike i NATO». Međutim, nije objavljen samo jedan «sitan» podatak: taj pamflet su samo tri dana pre pojavljivanja u «Politici» pristalice SPS-a ubacivale u sandučiće građana u strogom centru Beograda i davale u ruke svojim istomišljenicima navodeći kako je njihova partija «pronašla ozbiljne dokaze o služenju Koštunice ciljevima stranih sila i krajnje nemoralnom životu koji vodi već godinama». «Politika» je očigledno bila jedno od važnih poštanskih sandučića odakle je sa potpisom UR to dalje odštampano u više hiljada primeraka.

¨Odnos bh televizija prema programskoj šemi

Neiskorištena funkcija programiranja

Jedna od najvažnijih takozvanih «konfor» funkcija video rekordera je mogućnost programiranja snimanja tv programa u željeno vrijeme.

Međutim, ova vrlo praktična mogućnost video rekordera, a u zadnje vrijeme i sve popularnijeg DVD rekordera, u bosanskohercegovačkom televizijskom ambijentu ostaje relativno neiskorištena. Razlog nije tehničko neznanje upravljanja ovim spravama, već poprilična aljkavost u planiranju i najavljivanju satnica pojedinih emisija i stvarnog vremena njihovog emitovanja.

Dok je postojala samo jedna, državna televizija, za vrijeme dok je BiH bila u bivšoj SFRJ, odstupanja od programske šeme nisu bila prevelika, a po satnicama emisija mogao se čak navijati sat. U međuvremenu tv disciplina je oslabila. U medijskom «boom»-u neposredno nakon rata niče na desetine privatnih i javnih TV stanica koje programsku šemu često sklapaju, na brzinu, često tokom samog emitovanja programa, dok im objavljivanje šeme u novinama služi kao neka vrsta formalne obaveze koja bi trebala samo potvrditi njihovo postojanje u tv eteru.

¨V I J E S T I

Jedinstveni TV pool u Sidneju

(Sarajevo/Safax) Novinari TV Republike Srpske i TV BiH po prvi put nastupaju u zajedničkom TV pool-u koji pokriva Olimpijske igre u Sidneju. Sportski događaji se emituju na ove dvije televizije pod firmom Javnog servisa BiH i sa jednim komentatorom za cijelu teritoriju zemlje. U programskom, produkcijskom i marketinškom pogledu Olimpijada predstavlja najveći domet dosadašnje saradnje u sistemu javnog emitovanja u BiH i predstavlja temelj budućeg Javnog servisa BiH, koji još u pravom smislu nije operativan, niti ima vlastite frekvencije.

Predsjedavajući Vijeća za štampu BiH stranac

(Sarajevo/Safax) Lord John Walkeham je imenovan za prvog predsjedavajućeg Vijeća za štampu BiH. Njegovo imenovanje je izvršila Nezavisna komisija za medije (IMC), a potvrdila su novinarska udruženja iz cijele BiH, koja su još ranije, zajedno sa međunarodnom zajednicom, utemeljila ovu instituciju.

Značajna funkcija Vijeća biće rješavanje prigovora javnosti upućenih magazinima i novinarima. Ovo će biti slobodan, brz i jednostavan servis s ciljem rješavanja sporova na miroljubiv način. Međutim, Vijeće za štampu neće biti u mogućnosti da izdaje finansijske kazne, suspenzije niti zabrane za rad novina i magazina. Po nalogu Vijeća, štampani mediji će biti dužni da objave ispravku, demanti ili izvinjenje na vidnom mjestu, ukoliko se pokaže da je list pogriješio ili nekoga povrijedio.

Vijeće za štampu će, međutim, operativno sa radom početi tek početkom 2001. godine.

Zahtjev za dozvolu političkog marketinga privatnim radio stanicama

(Sarajevo/Safax) Asocijacija privatnih lokalnih radio stanica BiH zatražila je od Nezavisne komisije za medije (IMC) da preispita svoju Odluku o zabrani plaćenog političkog marketinga u vrijeme izborne kampanje. Ova asocijacija smatra da će ostanak na snazi ove odluke zadati težak udarac samoodrživosti privatnih radio stanica u BiH, za šta se uostalom, kako se kaže u saopštenju, upravo i zalažu predstavnici međunarodne zajednice, koji i stoje iza ove zabrane.

Marija Topić Crnoja urednica informativnog programa TV BiH

(Sarajevo/Safax) Nekadašnja urednica na Erotelu Marija Topić-Crnoja 7. septembra postavljena je za urednika informativnog programa TV BiH, dok su njeni zamjenici Mirjana Micevska i Rasim Borčak. Bivšu urednicu Erotela na funkciju je postavila međunarodna zajednica zbog njenih novinarskih kvaliteta, ali i kooperativnosti koju je pokazala prilikom zabrane rada Erotelu. Poseban značaj ovom postavljenju daje činjenica da je Topić-Crnoja po nacionalnosti Hrvat i to da dolazi sa teritorija koje većinski nastanjuju Hrvati. Vjeruje se da će njen dolazak na TV BiH otvoriti vrata masovnijem dolasku hrvatskog novinarskog kadra, kako u buduću Federalnu televiziju, tako i na Javni servis BiH.

Potvrđena zabrana rada Bošnjačkoj televiziji

(Sarajevo/Safax) Vijeće Nezavisne komisije za medije u BiH (IMC) na redovnom sastanku 25. i 26. septembra, djelujući u funkciji žalbenog tijela, podržalo je Odluku generalnog direktora IMC-a od 18. avgusta 2000. u kojoj se odbija zahtjev za izdavanje dugoročne dozvole Bošnjačkoj televiziji (BRT) iz Sarajeva. BRT momentalno treba prestati sa emitovanjem programa.

Pritisci na novinare i u Sloveniji

(Ljubljana/Safax) Politicki i ekonomski pritisci na medije odnosno na novinare ozbiljno ugrožavaju novinarsku profesiju na lokalnom nivou, zaključeno je na okruglom stolu u Ljubljani, koji je u okviru projekta Phare organizovao sindikat novinara Slovenije 19. septembra.

U raspravi u kojoj su učestvovali novinari lokalnih medija i vlasnici nekih od njih, bilo je riječi o statusu, ulozi i položaju lokalnih novinara i novinara-dopisnika iz provincije.

Na skupu pažnju je posebno pobudilo saznanje o strahu lokalnog dopisnika od lokalnih moćnika, što se nije smatralo da je slučaj u Sloveniji.