(Piše: Dušan Babić)

Sumarna ocjena medija u BiH u pokrivanju tema koje direktno ili posredno utiču na raspoloženje prema manjinskim  narodima je nepovoljna. Takva ocjena je neposredno posljedica neprofesionalizma u bh. medijima. Niski profesionalni standardi, aljkavost, površnost, improvizacija – dominantne su kategorije. Toliko nužna komplementarnost medija gotovo se izgubila. Malo je analitičkih tekstova iz oblasti ljudskih prava, a o manjinskim da i ne govorimo. Nedovoljno je poniranja u pozadinu vijesti, dok elektronski mediji ne koriste ni približno svoje prednosti, posebno televizija.
 
 

(Piše: Gordana Vilović)

Posljednjih deset godina Hrvatska je redovito zauzimala mjesto na vrhu godišnjih negativistički intoniranih izvještaja State Departmenta o kršenju ljudskih prava, a najveći dio državnih medija to je područje pokrivao neprofesionalno i površno. Danas su tekstovi i prilozi o manjinama znatno su uravnoteženiji, govor mržnje gotovo da je išćeznuo, a problemi etničkih skupina, sustavnije i odgovornije se prate. Novinarsko nesnalaženje i dalje je vidljivo u ekscesnim situacijama s nacionalnim manjinama.
 
 

(Razgovarao: Ivica Jurić)

Predstojnica vladinog Ureda za zaštitu nacionalnih manjina Mila Šimić podsjeća da je nova hrvatska vlast već nakon prvih šest mjeseci svog mandata donijela set zakona koji se odnose na manjine, no da će pravi test ostvarivanja Zakona o obrazovanju nacionalnih manjina moći biti tek početkom iduće školske godine. Problem manjina i dalje je njihova razjedinjenost, privatizacija i liderstvo, te osobni materijalni interesi, pri čemu je slučaj romskih udruga, s mottom "ili ja, ili nitko", najtipičniji, dok je talijanska manjina u Hrvatskoj najpozitivniji primjer dobro organizirane manjinske zajednice. Šimić naglašava da Hrvatska ima potpuno jasnu strategiju rješavanja manjinskih pitanja po europskim standardima, ali da je krajnji željeni cilj teško dokučiti i reći kako je taj društveni proces završen.
 
 

(Piše: Eurolang)

Zajednička inicijativa Evropske komisije i Vijeća Evrope ciljana je da poveća svjesnost javnosti o jezičkim raznolikostima  te da promovira multijezičnost. Projekat je finansijski podržan sa 8 miliona Eura i sa još 4 miliona namijenjena za pripremni rad. Da bi dobio ta sredstva, projekat mora pokriti 11 zvaničnih jezika Evropske unije kao i Irski, Luksemburški, Norveški i Islandski jezik.
 
 

(Piše: Eurolang)

Kritika hrvatske manjine se odnosi prvenstveno na definiciju grupa koje treba štititi, jer austrijska vlada namjerava samo spomenuti Hrvate koji žive u regijama provincije Burgenland. Jedna četvrtina od ukupnog broja hrvatske manjine u Austriji živi u glavnom gradu Beču i oni nisu spomenuti u dokumentu vlade.